Zagrebački velesajam 1909. - 2019. 2019 | Page 36

5.0 >> nova dimenzija poslovanja III. �� IZL��BE� �REK� ZB�RA �� VELESAJMA Danas govorimo o 885 godina povijesti zagrebačkih sajmova, tragom podatka da je prvi sajam održan na ovim prostorima 1134. godine, čime se može podičiti veoma malen broj europskih gradova biskup i u tom gradu pokrenuo gradnju katedrale. Osim što se bavio vjerskim i kulturnim radom, Strossmayer je bio i vrstan političar, pripadnik Narodne stranke. No, uz politiku bio je vrlo zaokupljen i umjetnošću. U tome se ogledala njegova darežljivost jer je financijski pomagao brojne kulturne i znanstvene institucije, uz ostale, i one u Zagrebu. Pod njegovim pokroviteljstvom, 1867. godine počela je djelovati Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti – današnja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU). Od prvih dana postojanja HAZU je slijedila temeljne Strossmayerove ideje. Kao glavna hrvatska intelektualna institucija okupljala je, a okuplja i danas, neke od najvećih umova hrvatskog društva u istraživačkim projektima koji donose spoznaje o prošlosti, ali i o onome što bi trebalo napraviti u budućnosti. Zalagao se za uvođenje hrvatskog jezika u škole i administraciju, opirao se germanizaciji i mađarizaciji Hrvatske i svih ostalih zemalja unutar Austro-Ugarske Monarhije. U svom govoru u Hrvatskome saboru 1861. godine, Josip Juraj Strossmayer, uz ostalo, rekao je: „umna sila viša je od materijalne, ona nebom i zemljom vlada“. Na njegov prijedlog Hrvatski sabor 1861. godine pokreće pitanje hrvatskog sveučilišta u Zagrebu, koje je njegovom materijalnom potporom otvoreno 1874. godine. Vjerovao je da hrvatski narod može biti suveren i ravnopravan europskim narodima samo ako ima svoje vlastite kulturne i znanstvene ustanove. O aktualnosti te njegove izreke, moglo bi se govoriti i sada u 21. stoljeću, jer su upravo znanje, obrazovanje i inovacije pokretači razvitka i napretka grada i države. Za sve što je Josip Juraj Strossmayer napravio za Zagreb, Grad i njegovi stanovnici odužili su mu se tako da su galeriju koju ju je on osnovao nazvali – Strossmayerovom galerijom u kojoj se Samostalni paviljon Čehoslovačke Samostalni paviljon Francuske 36