5.0 >> nova
dimenzija
poslovanja
III.
�� IZL��BE� �REK� ZB�RA �� VELESAJMA
Bela IV. je stanovnicima Gradeca osigurao
sigurno i slobodno bavljenje
trgovačkim poslovima te zajamčio
sigurnost od nanošenja materijalne
štete ili bilo kojeg drugog oblika uznemiravanja.
Novom poveljom iz 1267. godine
oslobodio ih je od plaćanja carine,
zvane tridesetina.
Građani slobodnog kraljevskoga grada
Zagreba koji su živjeli na Gradecu – današnjem
Gornjem gradu, neprekidno su
tražili nove povlastice i izborili se za njih.
Tako je dozvolu za sajam na Markovom
trgu, 1270. godine iznova potvrdio kralj
Stjepan V., sin Bele IV., a dva stoljeća
kasnije, 1464. godine, na molbu trojice
građana općine, kralj Matija I. Korvin.
U 17. i 18. stoljeću Gradec i Kaptol postali
su obrtničko i trgovačko središte,
a gospodarski napredak tih naselja sve
je više jačao te su se 1850. Kaptol i Gradec
ujedinili. Od tada je krenuo i daljnji
gospodarski zamah Zagreba i pojačano
sajmovanje.
STROSSMAYER JE ZASLUŽAN
ZA HAZU
Na gospodarski razvitak Zagreba snažan
utjecaj imale su tri osobe: biskup
Josip Juraj Strossmayer i dvojica gradonačelnika
Emil Milan Amruš i Većeslav
Holjevac, koji su neizmjerno voljeli
taj grad i nesebično se zalagali za njegov
napredak.
Prvi pravi kulturni i gospodarski zamah
u Zagrebu događa se 1850. godine
kada je Josip Juraj Strossmayer, biskup,
političar i mecena, postao đakovački
Zagreb u 19. stoljeću
34