Zagrebački velesajam 1909. - 2019. 2019 | Page 27

5.0 >> nova dimenzija poslovanja II. ZAGREBAČKI VELESAJAM 2030. površinskom obujmu, s visoko tehnološko opremljenim prostorima – prate je komparativni sadržaji poput kongresnoga centra, polifunkcionalne dvorane i hotela otvorenoga tipa, poslovnih, ugostiteljskih i drugih pratećih uslužnih sadržaja. DVA KLJUČNA SEGMENTA PROMJENA Druga polovica 19. stoljeća Zagrebu je donijela velik urbanistički zamah ka razvoju modernoga grada iz provincijalnoga mjesta s početka stoljeća. U to je vrijeme, u interesu grada, osmišljena poznata Lenuzzijeva potkova, kao urbanistička cjelina koja se sastoji od niza trgova-perivoja u Donjemu gradu. Nije teško povući paralele iz tog vremena – ono što je Lenuzzijeva potkova značila i učinila za Donji grad, projekt Zagrebačkoga velesajma učinit će (ne samo) za Novi Zagreb. Želja da se prostor urbanističko-kulturne baštine, prepušten propadanju revitalizira i modernizira u izrazitom je interesu Grada Zagreba. Revitalizacija Zagrebačkoga velesajma i cijelog prostora kompleksan je projekt kojemu je zadaća ostvariti nekoliko ciljeva koji se susreću s potrebama građana, investitora, biznisa, turista, studenata, kulture i svih drugih korisnika budućeg inovativnog urbanog prostora. Projekt predviđa investiciju koja se okvirno može promatrati u dva krovna ključna segmenta: Sajamsko-kongresni centar: zadržavanje sajamsko-izložbenog visokotehnološkog prostora, koji bi činile polivalentne dvorane-paviljoni, poslovna zgrada, prostori povezani natkrivenom ili toplom vezom (linearni hall), podzemni/nadzemni parking i kvalitetan javni prostor. Kongresni centar bi pak bio nadopunjen ponudom hotela visoke i srednje kategorije, kongresnom polivalentnom dvoranom (jedna do dvije), većim brojem manjih dvorana i soba za sastanke, podzemnom garažom i ugostiteljskim sadržajima. Istodobno bi se tu smjestio infopunkt projekta s izložbenim prostorom – Zagrebački velesajam kroz povijest, Interpretacijski centar i sl. Inovativna gradska četvrt: obuhvaća tehnološki park, inovacijski inkubator, poslovni business centar i gospodarske sadržaje, koncertno-medijski centar, svojevrsni Media City, s filmskim TV i tonskim studijem, glazbenim paviljonom s održavanjem velikih koncerata na otvorenom i zatvorenom prostoru; visoke škole i fakulteti, znanstveni instituti, cjeloživotno obrazovanje i edukacija; poslovno-trgovačko-uslužni sadržaji; zabavni park s prikazom dostignuća hrvatskih inovatora; kulturni sadržaji; sportsko-rekreacijski sadržaji koji bi u dijelu postojećih paviljona zadržali namjenu, kao i u konačnici hibridni polivalentni javni prostor ili novi javni prostor . POVIJEST U BUDUĆNOSTI Urbanističko rješenje Zagrebačkoga velesajma na samom je početku nastojalo integrirati Velesajam s cijelim novozagrebačkim područjem te naglasiti središnju gradsku os sjever – jug koja ima ishodište na Zrinjevcu. Revitalizaciji će se pristupiti na jedini mogući način, u potpunosti poštujući cjelokupnu spomeničku vrijednost pojedinih kulturnih dobara. Uostalom, prostor Zagrebačkoga velesajma zaštićen je kao kulturno dobro i upisan u listu preventivno zaštićenih dobara, a neki su paviljoni posebno zaštićeni kao sastavni dijelovi fonda spomeničke vrijednosti. Neki od tih paviljona, građevina, unatoč zapuštenosti, danas predstavljaju vrhunske arhitektonske domete: Mašinogradnja, arhitekta Božidara Rašice, izgrađen 1957., danas paviljon 36; isti je arhitekt 1964. izgradio paviljon DR Njemačke (paviljon 35); Kineski je paviljon 1957. izgradio arhitekt Cheng Sung Mao (paviljon 11); Ivo Vitić arhitekt je paviljona 40, poznatijega kao Vitićev paviljon, koji datira iz 1956.; iste je godine J. Abramov izgradio SSSR-ov paviljon (paviljon 9), dok je 1961. nastao Talijanski paviljon, vrhunsko djelo arhitekture i arhitekta Giuseppea Sambita, (paviljon 15). Tu je i Čehoslovački paviljon, arhitekta Josefa Hrubyja iz 1956. (paviljon 20), kao 27