5.0 >> nova
dimenzija
poslovanja
IV.
�R�I��E K�M��IKA�IJE ZV�a
Kup velesajamskih gradova
Velesajam i
kao sportski brend
ZAGREB I �JEG�V VELESAJAM ME�� �ESE� S� GRA��VA K�JI S� �S��VALI
K�� VELESAJAMSKI� GRA��VA� �RE�E� SA�A��JE E�R��SKE LIGE� � K�J�J
JE ZAGREBAČKI �I�AM� ���IVI� �AJSVJE�LIJE �RE���KE SV�JE ��VIJES�I
�SV�JIV�I ��KAL ����. G��I�E
Bilo je to vrijeme kad nogomet
još nije bio obasjan žarkim svjetlom
reflektora – ni metaforički,
a ni doslovno. U to je doba, sredinom
pedesetih godina prošloga stoljeća,
još uvijek bio igra, razbibriga koja je
više naginjala rekreaciji nego današnjem
pojmu krutog profesionalizma. Igrači su
trčali u dresovima bez reklama, klubovi
nisu zarađivali vrtoglave svote prodajom
tv prava, plaće nogometaša nisu
erumpirale u nebeske visine, a sportski
marketing bio je tek stidljivi, neistraženi
teorijski koncept... U svijetu sporta još se
nije ni nazirala etimologija danas globalnoga
općeprihvaćenog naziva „brend“.
Uostalom, klubovi niti nisu imali ulogu
svjetskih brendova već su se naslanjali
na tradicionalne identitetske obrasce,
bilo kao prepoznatljivi lokalni kvartovski ili
regionalni klubovi ili pak sportska društva
s naglašenim specifičnim kulturološkim,
društvenim ili čak političkim predznakom.
ZANESENJACI KOJI SU STVARALI
NOGOMETNU POVIJEST
Upravo u takvim okolnostima u kojima
sport još nije funkcionirao kao poduzetnička
djelatnost, u Europi se pojavila
skupina svojevrsnih zanesenjaka i vizionara
koje bismo danas mogli nazvati
pionirima sportskog marketinga, ljudi
koji su shvatili nužnost interdisciplinarnog
povezivanja sporta i gospodarstva.
Prepoznali su sport kao prikladan medij
za plasiranje proizvoda i oglašavanje,
posebice zato što je postupno privlačio
sve mnogobrojniju publiku. Sredinom
pedesetih godina prošloga stoljeća nekoliko
je bitnih događaja ubrzalo razvoj
110