5.0 >> nova
dimenzija
poslovanja
IV.
�R�I��E K�M��IKA�IJE ZV�a
Boris Ljubičić, osim kao autor
plakata, kreator je i današnjeg
znaka, logotipa i vizualnog
identiteta Zagrebačkoga
velesajma, koji se primjenjuje
od 1993. godine
pred cvjetnom pozadinom najavljuje jesenski
sajam 1914. godine (koji zbog izbijanja
Prvoga svjetskog rata nije održan).
Posebno mjesto na plakatima imali su
noviteti koji su se tada prvi put mogli vidjeti
na sajmovima. Tako je 1939. godine
za vrijeme jesenskog sajma predstavljena
i najveća senzacija toga vremena
– televizijska izložba. U sklopu nizozemske
izložbe Philips je izložio prvi televizor i odgovarajući
televizijski studio s posebno
pripremljenim programom za tu priliku.
Na Zagrebačkom zboru nastupali su popularni
operni i zabavni zagrebački pjevači,
a publika ih je mogla gledati i slušati
na nekoliko postavljenih televizijskih prijemnika.
Prije toga na Zboru je predstavljen
i prvi radio. Na plakatu iz 1926. godine
Andrije Maurovića najavljuje se „Proljetni
veliki sajam uzoraka vina, automobila,
gospodarskih strojeva i radio aparata“,
a u slikovnom kolažu ističu se i dvije antene,
kao „čuda tehnike“ toga doba. Uz
taj, Andrija Maurović autor je još dvaju
plakata, od kojih je onaj za 6. Zagrebački
zbor 1926. godine prvi na kojemu se pojavljuje
bog trgovine Merkur. Kasnije je
taj motiv više puta korišten, a Merkurova
mitska krila našla su se i na kasnijem
znaku Zagrebačkoga velesajma.
Jedan od tehničkih noviteta čijoj popularizaciji
je Zagrebački zbor doprinio je
pojava automobila. Prva izložba automobila,
preteča današnjeg Zagreb Auto
Showa bila je 1924. godine i od tada je
redovno održavana uz izlaganje najpoželjnijih
automobilskih marki. Upravo su
automobilske izložbe bile najveći izazov
za autore sajamskih plakata. Najzapaženiji
plakati ostvareni su s motivima automobila,
a među autorima posebno se
istaknuo Sergije Glumac za automobilske
izložbe 1936. i 1938. godine. Na potonjem
je u reduciranom koloritu postavio na
pijedestal stilizirani automobil, okružen
glamuroznim odsjajem u kojemu se ističu
inicijali Zagrebačkoga zbora. Taj je plakat
kasnije često korišten kao sinonim uspješnosti
sajmovanja u Zagrebu između dvaju
svjetskih ratova. Sergije Glumac bio je jedan
od najčešćih autora plakata, osobito
su bili zapaženi za Ribarski sajam (1935.),
Izložbu pasa i Concours d’elegance
(1935.), Izložbu narodnih rukotvorina (1937.)
i Jadransku izložbu (1938.).
U sačuvanoj kolekciji plakata Zagrebačkoga
zbora nalaze se i dva rada poznatog
hrvatskog slikara i pedagoga Ljube
Babića. Prvi je za Božićni zbor 1927. godine
i prikazuje Merkura na podestu iznad
panorame Zagreba s prepoznatljivim
građevinama. Drugi je iz 1933. godine za
Veliku zanatsku izložbu, na njemu dominira
slogan „Izlažite i kupujte domaće proizvode“,
što svjedoči o sličnim težnjama
koje su se protezale i desetljećima kasnije.
Nekoliko plakata izradio je i slavni slikar
Maksimilijan Vanka, a posebno se ističe
onaj iz 1931. za „Izložbu holandijskog cvijeća“
sa sloganom „Svoj osjećaj izražuj
cvijećem“.
U nizu velikih slikarskih imena umjetnika
koji su se iskušali na predstavljanjima
sajmova Zagrebačkoga zbora istaknuto
mjesto ima i Edo Murtić. Iako je još nepoznat,
dok je još bio učenik obrtne škole
Edo Murtić izradio je plakat za Veliku
obrtničku izložbu 1938. godine. Vatru,
čekić i nakovanj izveo je slobodnim, širokim
potezima kista uz plošno korištenje
triju boja, što je bilo prilično neuobičajeno
dizajnersko rješenje za to razdoblje.
Osim navedenih autora, za Zagrebački
zbor radili su još slikari i grafički dizajneri:
Kornel Becić, Emil Vičić, Nikola Tućan,
Božidar Kocmut, Oto Antonini, Vladimir
i Zvonimir Mirosavljević.
LOGO KAO MOĆNO
PROPAGANDNO SREDSTVO
Poslijeratni nastavak aktivnosti Zagrebačkoga
zbora, preimenovanog 1947.
godine u Zagrebački velesajam, bio je u
102