5.0 >> nova
dimenzija
poslovanja
III.
�� IZL��BE� �REK� ZB�RA �� VELESAJMA
Prvih 100 godina;
razdoblje od 1960. – 2009.
Ni kriza ni rat nisu prekinuli
rad Velesajma
�����J��I �RA�I�IJ�� ZAGREBAČKI VELESAJAM KRE��� JE � ��VI ZAMA�
I M��ER�IZA�IJ�� A RAZV�JEM S�E�IJALIZIRA�I� SAJM�VA �RI��BI�
��VE ��SL�V�E �AR��ERE I IZLAGAČE. �A �AJ S� SE �AČI� S�E�IJALIZIRA�I
SAJM�VI M�GLI ��R�AVA�I ZA VRIJEME �IJELE G��I�E
Zagrebački velesajam preživio je
prvih 50 turbulentnih godina, a
1960. počelo je novih 50 godina
pri čemu je važno istaknuti da
se sajamski prostor nije mijenjao već je
ostao u Novom Zagrebu.
Šezdesetih godina Zagrebački velesajam
bilježio je rast u svim segmentima
– od broja izlagača i posjetitelja do prihoda.
Društvena, politička i gospodarska
klima u tadašnjoj državi pogodovale
su jačanju i rastu Zagrebačkoga velesajma.
Povećanje broja izlagača posebice
je bilo vidljivo 1963. godine, kada
su se tradicionalnim izlagačima iz inozemstva
priključili i izlagači iz afričkih i
azijskih zemalja.
No, 1964. godina zauzima počasno
mjesto u kronologiji zagrebačkih međunarodnih
jesenskih smotri, jer je na
izložbenom prostoru od 161.167 četvornih
metara svoje proizvode predstavilo 6215
izlagača iz 53 zemlje, i to Europe, Afrike,
Azije i Amerike. Time su potučeni svi
dotadašnji rekordi broja izlagača. Tada
je Zagreb bio ravnopravan s najvećim
svjetskim sajmovima – u Milanu, Leipzigu
i Hannoveru.
ŠEZDESETE GODINE –
ELDORADO ZA ZAGREBAČKI
VELESAJAM
Za Zagrebački velesajam vrlo je zanimljiva
1965. godina kada se na njegovoj
izložbenoj površini od 162.000 četvornih
metara nalazilo četrdesetak paviljona.
Te godine svojih 180.000 izložaka predstavili
su izlagači iz 60 zemalja Europe,
Azije, Afrike i Amerike, što je značilo da
su izlagači došli iz osam zemalja više
nego prethodne godine. Takav porast
broja zemalja u tim godinama
64