5.0 >> nova
dimenzija
poslovanja
III.
�� IZL��BE� �REK� ZB�RA �� VELESAJMA
Umrežavanje obrtnika i trgovaca
nije fenomen modernog doba.
Povijest tumači da su se još u
davno doba obrtnici i trgovci
udruživali, zajednički putovali
na konjima i spavali kod
prijatelja i poznanika
crkva sv. Marka i crkva sv. Katarine, tadašnja
isusovačka crkva. S obzirom na
to da su zidine Gradeca od ranije bile
trošne, požar je dodatno pogodovao
njihovu još većem uništenju. Članovi tadašnje
gradske općine zamolili su kralja
Ferdinanda III. nove sajamske privilegije.
Taj je kralj 22. rujna 1655. godine izdao
novu povelju kojom je gradskoj općini
dopustio dva nova slobodna godišnja
sajma, jedan prvog utorka nakon blagdana
Duhova ili Pedesetnice, tzv. duhovski
sajam, i drugi posljednje nedjelje
prije blagdana sv. Šimuna i Tadeja 28.
listopada, tzv. jesenski sajam. Svi ti sajmovi,
kao i oni u prošlosti, oglašeni su na
svim trgovima i javnim mjestima u zemlji.
Važno je napomenuti kako za vrijeme
sajmovanja u cijeloj tadašnjoj Europi,
a tako i u Hrvatskoj, nije smjelo biti ratovanja,
tučnjava i krađa. Tako su se tih
pravila pridržavali i stanovnici Gradeca
i Kaptola, koji su inače godinama živjeli
u svađi.
Relativno okončanje izvansajamskih
sporova postignuto je u 17. stoljeću, i to
potpisanim primirjem 17. ožujka 1633. godine.
Time je Kaptol dobio pravo dnevnog
tržišta, a Gradec tjednog sajma.
Najvažnije je to da je dotadašnji kraljevski
sajam, proglašen zajedničkim
sajmom Gradeca i Kaptola. Bez obzira
što je „mirisalo“ na primirje između ta
dva mjesta, ono se dogodilo tek sredinom
19. stoljeća, nakon ukidanja feudalizma.
Novi društveni i gospodarski
razvoj omogućio je da se Zagreb poveže
u jedinstvenu upravnu cjelinu.
DOMAĆI OBRTNICI NA
TRGOVIMA, A STRANCI KOD
MANDUŠEVCA
Umrežavanje obrtnika i trgovaca nije
fenomen modernog doba. Povijest
Pogled na ulaz na sajmišni prostor 1913. Prvi put je iz Italije došao vlak na jedan sajam 1925.
46