5.0 >> nova
dimenzija
poslovanja
II.
ZAGREBAČKI VELESAJAM 2030.
najvećim sajamskim i kongresnim centrom
središnje i južne Europe te zajedničkog
organiziranja sajamskih projekata i
događanja između Zagrebačkoga velesajma
i Celjskoga sajma. Sajamska industrija,
kao i mnoge druge djelatnosti i
grane gospodarstva, prolazi kroz tržišne
promjene kojima se osigurava proaktivniji,
multifunkcionalniji pristup. Upravo
2019. je jedna od onih godina koje će se
pamtiti pa uspjesima. Prije svega to je
podatak da je Zagrebački velesajam,
prema rangiranju 500 najboljih hrvatskih
kompanija, ušetao u elitno društvo,
otvarajući prostor za daljnji rast.
Zagrebački velesajam danas je i mjesto
u kojem se posebna pozornost posvećuje
društveno odgovornom poslovanju,
posebno jačanju svih sastavnica društvene
korporativne odgovornosti. Ključni
pokazatelji izvedbe i uspješnosti djelatnosti
sajmova, događanja i zakupa u kontinuiranom
su porastu, stoga je Velesajam
u prilici poduprijeti i brojne humanitarne
udruge, od „Crvenih nosova“ do UNICEF-a,
kao i sklonište za napuštene životinje u
Dumovcu. Strateški usmjereni da svojim
poslovnim procesima ostvare pozitivan
učinak na društvo, točnije zaposlenici i
menadžment spremni su na preuzimanje
odgovornosti organizacije za učinak
njenih aktivnosti na društvo i okoliš, pri
čemu te aktivnosti moraju biti u skladu
s interesima društva, temeljiti se na etičkom
ponašanju i biti u skladu sa zakonom
i ostalim pravnim regulativama.
Zeleni i cvjetni otoci unutar sajamskog prostora
Cvjetovi hibiscusa pred
jednim od paviljona
Patkice u zelenilu ZV-a
SIMBIOZA RASKOŠNIH ZELENIH OAZA I PAVILJONA
Prvi pogled na Zagrebački velesajam
jasno dočarava paviljone i
njihovu pozicioniranost. Drugi već
pogled bit će ponešto zaokruženiji,
dublji, topliji i zeleniji, toliko bitan u
svakodnevnom obavljanju poslovnih
zadaća. Smjestilo se tu 500-tinjak
bjelogoričnih kao i 300-tinjak
crnogoričnih stabala, većinom starijih
od 60 godina. Tako se među 25
rodova s gotovo 35 vrsta i varijeteta
bjelogoričnih stabala, po ljepoti i posebnosti
izdvajaju Sophora japonica,
Cercis siliquastrum – judino drvo,
Celtis australis – koprivić, Albizia julibrissin
– albicija, Prunus serrulata
– japanska ukrasna trešnja.
Crnogoričnih, vazdazelenih vrsta
stabala je 11 rodova s 18 vrsta i varijeteta,
od kojih su posebnije Araucaria
araucana – čileanski bor,
Calocedrus decurens – kalifornijski
libocedar, Cedrus deodara – himalajski
cedar te Picea omorika – Pančićeva
omorika. Prostori i šetnice oko
paviljona i pristupnih cesta nastanjuju
zelene živice (žive ograde) , ruže
polijante za gredice, kontinentalne i
mediteranske trajnice te sezonsko
jednogodišnje i dvogodišnje bilje. I
ne samo to, mjesto je to na kojem
su rado viđeni gosti i zečevi, patkice,
noćne sove, ježevi, mnoštvo ptica...
17