VELIKANI HOTELSKE INDUSTRIJE: RALPH HITZ, VLASNIK KOMPANIJE „NHM“
HOTELIJERSTVO
ljubav na prvi pogled
Ralph Hitz (1891-1940) bio je pionir u hotelskoj
industriji, čije su ideje za marketing i usluge postale
standard u industriji luksuznog hotelskog smeštaja.
Hitzova najveća prednost bila je usluga koju je pružao
gostima, a njegov moto bio je „Dajte gostu vrednost i
dobićete za uzvrat povećanje prodaje." Hitz je bio prvi
menadžer koji je napravio bazu gostiju i to u vreme
kada kompjuteri još nisu postojali. Druga Hitzova ideja
bila je zatvoreni krug radio sistema, slična „in-house“
televizijskim kanalima u modernim hotelima, u kojima
je reklamirao usluge svih hotela kojima je upravljao,
tačnije – devet hotela istovremeno.
ođen u Beču 1891. godine u imućnoj porodici Hitz, Ralph je uvek
bio odlučan po pitanju svojih želja. Kada ga je otac, koji je želeo da
njegov sin postane arhitekta, odveo na večeru u jedan fini hotel u
Beču, Ralph je prvi put na vratima restorana video besprekorno obučenog
i sređenog čoveka. Bio je to glavni konobar restorana, za njega
najznačajnije obučen čovek koga je ikada sreo. „Ni jedan arhitekta ne bi
mogao tako da izgleda“, pomislio je. To je bio trenutak kada je Hitz doneo
odluku kojim poslom želi da se bavi. Već sledećeg leta pobegao je od kuće
i zaposlio se u tom istom hotelu kao liftboj.
R
Kada je imao petnaest godina, 1906. godine otac ga je poveo na poslovni
put u Njujork i dva dana po dolasku u taj grad Hitz je ponovo pobegao.
Taman kad je otac hteo da pozove policiju, Ralph se pojavio u svojoj novoj
sjajnoj uniformi pomoćnog konobara nekog jeftinog restorana. Zarađivao
je tri dolara dnevno i bio je zadovoljan, te nije hteo da pristane na molbe i
pretnje svog oca, koji se u Beč nakon par dana vratio sam. U tom
restoranu radio je oko godinu dana, a zatim je odlučio da pređe u Baltimor
i radi na brodu kao kuvar. U narednih nekoliko godina radio je razne
poslove širom zemlje, od kopanja u rudniku u Zapadnoj Virdžiniji, pranja
podova i sudova u restoranima, da bi se napokon zaposlio kao glavni
konobar u jednom restoranu.
da to i ostvari bilo je poznavanje svih tipova poslova u toj industriji. Sada
je odlučio da proučava ponašanje gostiju, odnosno zašto im se dopada ili
ne dopada određeni hotel. Hitz je 1917. godine postavljen na mesto
upravnika hotela „Gibson“ u Sinsinatiju, u kome je dvanaest godina ranije
radio kao pomoćni konobar. Hotel je pre Hitzovog ponovnog dolaska stalno poslovao s gubitkom. Na pitanje vlasnika da li može da postavi hotel
na noge, Ralph je odgovorio da će za godinu dana hotel zaraditi 150.000
dolara. Sledeće godine profit hotela iznosio je 172.000 dolara, gotovo tri
puta više nego pre njegovog dolaska.
OD POMOĆNOG KONOBARA DO MENADžERA
Pošto se do tada već zasitio teškog fizičkog rada u hotelima i restoranima,
odlučio je da postane upravnik hotela, a ono što mu je svakako pomoglo
Sledeće radno mesto, najznačajnije za njegovu karijeru, bio je hotel „New
Yorker“ sa 2.500 soba, u koji je Hitz došao pred samo otvaranje, nekoliko
nedelja nakon kraha berze. Upravljanje tim hotelom u to vreme bio bi
7730 TURISTIČKI SVET
jun / septembar 2016