pisanje. Na zidu ispred stola nalazio se električni prekidač
kojim se palila i gasila rasvjeta. Kada bi dr. Gates poželio crpiti
sile svoje kreativne mašte, ušao bi u tu prostoriju, sjeo za stol,
ugasio svjetlo i usredotočio se na poznate elemente izuma na
kojemu je radio te bi ostao u tom položaju sve dok mu um nisu
počele dolaziti zamisli vezane za nepoznate elemente izuma.
Jednom su zgodom zamisli dolazile tako brzo da je bio
prisiljen pisati gotovo tri sata. Kada su misli prestale pristizati i
kada je pregledao svoje bilješke, otkrio je da sadrže podroban
opis načela koja se nisu mogla usporediti ni sa čime što je
svijetu znanosti poznato. Povrh toga, u tim je bilješkama bilo je
jasno izloženo i rješenje njegova problema.
Dr. Gates za život je zarađivao "rađajući zamisli" za
pojedince i korporacije. Neke od najvećih korporacija u
Americi plaćale su mu goleme iznose za samo sat vremena
provedenog u "rađanju zamisli".
Razumno promišljanje često dovodi na pogrešan put jer ga u
velikoj mjeri vodi čovjekovo iskustvo. Znanje koje čovjek
stječe iskustvom nije uvijek točno. Zamisli primljene pomoću
kreativne sposobnosti mnogo su pouzdanije jer proizlaze iz
izvora pouzdanijih od bilo kojeg izvora dostupnog razumu.
Metode kojima se koriste genijalci dostupne su i vama
Najveća
izumitelja,
sposobnosti
poznaje tu
sintetičkom
razlika između genija i običnog, luckastog
leži u činjenici da genij radi uz pomoć svoje
kreativnog maštanja, dok "luckasti" izumitelj ne
sposobnost. Znanstvenik-izumitelj koristi se i
i kreativnom maštom.
Znanstvenik-izumitelj, primjerice, rad na izumu započinje
tako što sintetičkom sposobnošću (sposobnošću razmišljanja)
organizira i kombinira poznate zamisli ili načela stečena putem
iskustva. Ustanovi li da to znanje nije dovoljno za dovršenje
183