TRADICIJA
SLAVENSKA MITOLOGIJA
Slavenski mit o nastanku svijeta i prvog ljudskog para
Slavenska mitologija razvijala se otprilike 3000 godina. Prema njezinoj predaji svijet je nastao iz zlatnog Prajajeta u kojem je počivao otac bogova. To Prajaje se raspuknulo zbog utjecaja životnih sila, stvorilo svjetlost i praboga pod čijim se svodom sve rađa i događa - Svaroga, vrhovno božanstvo starih Slavena. Slavenska mitologija govori i o nastanku prvih ljudi koje je Svarog stvorio podijelivši sebe na dvoje. Od njega su nastala dva diva, muškarac i žena koji su bili odjeveni u hrastovo i lipovo lišće.
SVAROG je stari bog slavenskih predaka i stvoritelj svijeta. Poznat je i kao bog kovačkog umijeća, stvoritelj svjetlosti i vatre. Bio je prvo božanstvo Sunca kod Slavena. Njegovi simboli su svjetlo i mudrost. Slaveni su smatrali da on sve vidi i čuje pa su ga još nazivali Svevid i Sveznadar.
PERUN je slavenski bog munje i groma. U slavenskoj mitologiji on zauzima drugo mjesto po redu iza Svaroga. Poznat je i kao zaštitnik ribara, krotitelj oluja na moru i rijekama te kao zaštitnik doma i ljudi. Prikazivan je s bakrenom bradom, zlatnom sjekirom ili čekićem.
VOLOS, VELES ili VELEH bog je prirode, tajnog znanja o prirodnim zakonitostima te bog magije. Poznat je i kao zaštitnik životinjskog svijeta i stočara. Postoji mit koji govori kako je Volos izazivao Peruna otimajući mu stoku zbog čega ga je Perun progonio zlatnim strijelama. Kada ga je Perun pobijedio, potjerao ga je u podzemlje gdje on neprestano grize korijen Stabla života.
VODAN je slavensko božanstvo voda, rijeka i mora. Smatra se zaštitnikom pomorskog i riječnog brodarstva. Najviše su ga štovali pomorci i uvijek su mu se molili prije svake plovidbe, a nakon povratka prinosili su mu žrtve.
SVAROŽIĆ je poznat kao darovatelj svjetlosti i blage topline. Nazvan je još Belbog i Jutrobog. Svarožić se „rađa“ svake godine oko Božića i dobiva ime Koledo.
VIDA je najslavnija među božicama starih Slavena. Svarog joj je dao ime Božena. Po slavenskom mitu, rodila je Svarožića. Zaštitnica je zaručnika i bračne sloge. Njoj su se najviše obraćale žene i djevojke moleći za sreću u braku i ljubavi.
RADOGOST je poznat kao zaštitnik gostoprimstva. Pripadao je u red tzv. dobrih bogova. Zadaća mu je produbljivanje dobrih odnosa među ljudima. Prikazuje se s kruhom i zdjelicom soli u lijevoj ruci i sa dvosjeklom sjekirom u desnoj ruci koja je značila da će domaćin, ukoliko dođe u takvu situaciju, obraniti svoga gosta. Radogosta se u drevna vremena zamišljalo s dva lica, čovječjim i lavljim. Čovječje lice označava gostoljubivost, a lavovsko označava veliko srce i odvažnost.
ŽIVA I ŽIBOG su božanstva koja daruju život i plodnost. Živa je slavljena kao darovateljica života, pomoćnica kod poroda, zaštitnica polja i rodnosti stada. Bila je dobra božica koja daruje život, nasuprot podzemnoj boginji mraka Morani koja oduzima život.
Tehničar 2018./2019.
8
Karmela Posavac, 1. F