interpretacijom Šantićeve pjesme „Emina”. Nakon toga smjenjivali bi se
Šantićevi stihovi i pjesme drugih autora. U programu će učestvovati glumci
Narodnog pozorišta, pjesnici sa svojim stihovima, muzički sastavi Radničkog
kulturno-umjetničkog društva „Abrašević” i Simfonijski orkestar... .”
U publikaciji „X Šantićeve večeri poezije” (Mostar, 1978.), koju je priredila
Ravijojla Kolak, u uvodnom tekstu čitamo: „ ... Manifestacija je od svoje prve
zamisli, imala za cilj da prezentira i afirmiše bogatu književnu i kulturnu prošlost
Mostara i Hercegovine, gdje se uvijek pjevalo o slobodi, socijalnoj pravdi i
zajedničkom životu naših naroda, te da podstiče savremeno stvaralaštvo.
Želja da se nastavi kulturna tradicija našeg zavičaja navela je organizatore
na zaključak, da manifestacija preraste u stalnu poetsko-muzičku priredbu
koja će zračiti ljubavlju prema poeziji i kulturnim vrijednostima naših naroda i
obogatiti nas još jednim kulturnim događajem. Od skromnih početaka priredba
je iz godine u godinu rasla i prerasla u široku pjesničku i kulturnu manifestaciju
koju su naši radni ljudi i građani prihvatili kao izraz svojih vlastitih potreba. U
organizaciji Muzeja Hercegovine, Narodne biblioteke i Opštinske kulturnoprosvjetne zajednice, Šantićeve večeri poezije postaju afirmisano mjesto gdje
se okupljaju poznata imena naše poezije iz svih republika i pokrajina, koja
otkrivaju zajedničke vrijednosti nasljeđa i podstiču savremeno stvaralaštvo
naše književnosti...”.
Do 1991. godine Šantićeve večeri poezije bile su kulturna manifestacija
jugoslavenskog karaktera, koja je okupljala književne stvaraoce svih naroda
i narodnosti bivše Jugoslavije. Večeri su podsticale i afirmirale stvaralački
doprinos kulturnim aktivnostima Mostara i Hercegovine, podsticale ljubav i
interes za pjesničke i druge kulturno-umjetničke vrijednosti.
Ove su se Večeri tradicionalno održavale u drugoj polovini mjeseca
juna u Mostaru, a od 1979. godine Večeri sa svojim programima gostuju u
radnim organizacijama i drugim mjestima Hercegovine, da bi 1986. godine
gostovale u Kardeljevu (Ploče), Hrvatska; 1987. u Metkoviću (Hrvatska);
1988. u Dubrovniku (Hrvatska); 1989. u Herceg Novom (Crna Gora); 1990. u
Makarskoj (Hrvatska) i 1991. godine u Nišu (Srbija).
Iz godine u godinu ova pjesnička manifestacija se razvijala i po svome
kvalitetu postala je izuzetno cijenjena pjesnička smotra u bivšoj Jugoslaviji.
Sva velika pjesnička imena su se rado odazivala pozivima za sudjelovanje na
Večerima.
Godine 1987., od 19. Večeri, dolazi do širenja ove kulturne manifestacije.
Tako od autora O.T. u tekstu pod nazivom „Šantićeve večeri u novom ruhu”
8