Rotari Magazin Rotary Magazin - siječanj, veljača i ožujak 2015. | Page 6

ROTARIJANSTVO U HRVATSKOJ | 1928. - 1941. Rotarijanske godine od 1928. do 1941. Odlukom Uprave Rotary Internationala u rotarijanskoj godini 1928/29. i formalno je omogućeno osnivanje klubova u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. U vrijeme osnivanja RC Beograd i RC Zagreb u svijetu je bilo više od 3.000 klubova u 47 zemalja sa više od 150.000 članova Zagreb 1928. - Započeta izgradnja tržnice “Dolac” | Preradovićev trg na razglednici Prve Hrvatske štedionice R otarijanski pokret, u tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca počeo je u rotarijanskoj godini 1928/29. Preporukom Uprave Rotary Internationala, za tu rotarijansku godinu, navedeno je više zemalja za koje se preporuča da imaju mogućnost formiranja klubova u svojim zemljama, a to su bile “Dutch Cuiana, British Guiana, Yugo - Slavia, Bulgaria, Greece, Siam, French Indo - China, Persia, Anglo - Egyptian Sudan, Syria”. U nastavku ove preporuke Uprava R.l. donijela je i odluku o mogućnosti formiranja klubova u tim zemljama. Do takove odluke Uprave R.I, o formiranju rotarijanskog pokreta u tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, (a ne kako je navedeno u Yugo - Slaviji iako su već tada mnogi priželjkivali to ime), nije došlo lako i jednostavno, jer su postojale mnoge prepreke. Po pravilniku R.l. (koji i danas vrijedi) glavni grad države morao je prvi 6 postati članom internacionalne rotarijanske zajednice, dakle, u tadašnjem vremenu i slučaju to je bio Beograd. Zbog toga je došlo do određenog kašnjenja u rotarijanskom pokretu na tim prostorima, postojale su sumnje da je to provedivo (zaostalost u odnosu na Zapad, nedovoljna prosvijećenost, nedovoljna svijest za pomoć drugima izvan svoje zajednice, infrastruktura, itd). Potvrdu za gore navedeno nalazimo i u pismu Johna D. Princea iz Poslanstva SAD u Beogradu (Legation of tbe United States of America], datiranom 21. 01. 1928.i naslovljenom na Zaduženje za osnivanje klubova u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, odlukom Uprave R.l, dobio je Josef Schulz, jedan od tadašnjih direktora Rotary Internationala | ROTARY MAGAZIN | DISTRIKT 1913 | VELJAČA / OŽUJAK 2015. T.C. Thomsena (posebni predstavnik R.I. za Europu sa sjedištem u Zürichu), gdje je navedeno slijedeće: “In reply to your letter I regret to tell you that Yugoslavia is not suited to Rotary. I believe that Rotary is meant exclusively for the West and this is the East still full of old traditions which will die hard, if indeed they ever die. I should not like to see an attempt made which involved fail, as I feel sure would be the case here.” (“U odgovoru na Tvoje pismo žao mi je reći da Jugoslavija nije podobna za rotarijanski pokret. Vjerujem da je rotarijanstvo namijenjeno isključivo Zapadu, a ovo je Istok, još uvijek opterećen starim običajima, koji će nestati vrlo teško, ukoliko se to uopće i dogodi. Ne bih želio da se učini pokušaj koji će propasti, kao što će ovdje to sigurno biti.”). Slične poglede na situaciju u tadašnjoj Kraljevini te time i posljedice na kašnjenje rotarijanskog pokreta, vidjet ćemo i u nekim od pisama