Rotari Magazin Rotary Magazin - siječanj, veljača i ožujak 2015. | Page 8

ROTARIJANSTVO U HRVATSKOJ | 1928. - 1941.
U slijedećem pismu J.Schulza od
16. rujna 1928. poslanom iz Beograda T.C.Thomsenu, navodi podatke o
kontaktima s potencijalnim članovima klubova Novi Sad i Beograd. Sastao se s ministrom SAD u Beogradu
g. Johnom D.Princeom, koji ga je odgovarao od formiranja Rotary klubova u ovoj regiji: “Don’t do it’”. Jedan
od razloga koje je naveo ministar bio
je da postoji vrlo loše iskustvo “Američko - srpskog kluba”, koji od osnivanja nije puno napredovao zbog nedovoljnog poznavanja engleskog jezika

Konačnom odlukom Uprave Rotary Internationala, navedenom u početku ovog teksta, u rotarijanskoj godini 1928/29. i formalno je omogućeno osnivanje klubova u tadašnjoj
Kraljevini Jugoslaviji. Iz zapisnika s
osnivačkog sastanka RC Beograd od
04. ožujka 1929. vrijedno je spomenuti da je, u to vrijeme, u svijetu, bilo više
od 3.000 klubova u 47 zemalja sa više
od 150.000 članova. Ministar SAD u
Beogradu John D. Prince,
koji se od početka protivio
širenju rotarijanskog po-

nationala za Europu, Antonin Živna,
RC Tabor iz Čehoslovačke i Dr. Voja
Kujundžić iz RC Beograd.
Ističemo sažetak govora Ede Markovića, dopredsjednika RC Zagreb:
“Potrebno je raditi na služenju
drugima u svojoj okolini, posebno u
dragom Zagrebu. U zajednici, za sada
samo s RC Beograd, potrebno je služiti
i međunarodnoj zajednici bez probitaka i slave.”

Zagreb 1928/1929. - Park ispred hotela Esplanada,
izgrađenog 1925. godine, nazvan je Trgom Ante Starčevića

srpskih članova društva. Iz ovoga je,
ponovno, vidljivo da pretpostavke za
osnivanje kluba u Beogradu, a time i
u ostalim gradovima (jer se prvi klub
mora osnovati u glavnom gradu države), nisu bile najbolje.
Rotarijanski pokret morao je pronaći način kako prevladati te otpore i
suprotnosti, razlike između zapadnog
i istočnog dijela Kraljevine SHS da bi
se ubrzalo formiranje klubova. To je
vidljivo iz slijedećih događanja: dogovoreno je da osnivački sastanci klubova Zagreb i Beograd budu u razmaku
od samo dva dana, odnosno, 06. ožujka 1928. i 04. ožujka 1928. Također je
i “podjela teritorija” zbog osnivanja
novih klubova bila determinirana na
“istok i zapad”.

kreta u Kraljevini SHS,
pozdravio je ideju pokreta, te podržao osnivanje
u gradovima Jugoslavije: Zagreb, Ljubljana,
Sarajevo, Skoplje (i ostalim gradovima), kako bi se i time poboljšalo stanje u zemlji. Predstavnik RC Zagreb
u osnivanju ing. Radovan Alaupović
“veseli se iskrenoj suradnji sa RC Beograd”, te izražava nadu da će “oba
kluba zajedno raditi na širenju rotarijanske ideje tijelom i dušom”.
U nastavku zapisnika navedena su
imena gostiju i članova kluba.
Osnivački sastanak RC Zagreb
održan je 06.ožujka 1929. u hotelu
Esplanade. Od gostiju bili su nazočni
Josef Schulz, direktor Rotary Inter-

Osnivački sastanak RC Zagreb održan je 06.ožujka 1929. u hotelu Esplanade. Od gostiju bili su nazočni Josef Schulz, direktor Rotary Internationala za Europu, Antonin Živna, RC Tabor iz Čehoslovačke i Dr. Voja Kujundžić iz RC Beograd.
8

| ROTARY MAGAZIN | DISTRIKT 1913 | VELJAČA / OŽUJAK 2015.

Poleđina “Application
From Club For Membership” s potpisima prvih
članova kluba
Od dodatnih dokumenata o formiranju RC Zagreb dana 06.03.1929.
vrijedno je spomenuti izvješće Josefa
Schulza (poslanog 1 1.03.1929. tajniku
Rotary Internationala) gdje je ukratko opisao povijest stvaranja kluba u
Zagrebu od prvih sastanaka u rujnu
1929. god.sa R. Alaupovićem, V. Leustekom i ostalima.
Naglasio je, da je razvoj rotarijanske ideje u Zagrebu bio vrlo brz, te su
članovi tražili osnivanje kluba i ranije,
već krajem veljače 1929.
U nastavku su abecednim redom
navedena imena svih članova RC Za-