Rotari Magazin Rotary Magazin - siječanj, veljača i ožujak 2015. | Page 6

ROTARIJANSTVO U HRVATSKOJ | 1928. - 1941.

Rotarijanske godine
od 1928. do 1941.
Odlukom Uprave Rotary Internationala u rotarijanskoj godini 1928/29.
i formalno je omogućeno osnivanje klubova u tadašnjoj Kraljevini
Jugoslaviji. U vrijeme osnivanja RC Beograd i RC Zagreb u svijetu je bilo
više od 3.000 klubova u 47 zemalja sa više od 150.000 članova

Zagreb 1928. - Započeta izgradnja tržnice “Dolac” | Preradovićev trg na razglednici Prve Hrvatske štedionice

R

otarijanski pokret, u tadašnjoj
Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca počeo je u rotarijanskoj
godini 1928/29. Preporukom Uprave Rotary Internationala, za tu rotarijansku godinu, navedeno je više zemalja za koje se preporuča da imaju mogućnost formiranja klubova u
svojim zemljama, a to su bile “Dutch
Cuiana, British Guiana, Yugo - Slavia,
Bulgaria, Greece, Siam, French Indo
- China, Persia, Anglo - Egyptian Sudan, Syria”. U nastavku ove preporuke Uprava R.l. donijela je i odluku o
mogućnosti formiranja klubova u tim
zemljama.
Do takove odluke Uprave R.I, o
formiranju rotarijanskog pokreta u
tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i
Slovenaca, (a ne kako je navedeno u
Yugo - Slaviji iako su već tada mnogi
priželjkivali to ime), nije došlo lako i
jednostavno, jer su postojale mnoge
prepreke.
Po pravilniku R.l. (koji i danas vrijedi) glavni grad države morao je prvi

6

postati članom internacionalne rotarijanske zajednice, dakle, u tadašnjem
vremenu i slučaju to je bio Beograd.
Zbog toga je došlo do određenog kašnjenja u rotarijanskom pokretu na tim
prostorima, postojale su sumnje da
je to provedivo (zaostalost u odnosu
na Zapad, nedovoljna prosvijećenost,
nedovoljna svijest za pomoć drugima
izvan svoje zajednice, infrastruktura,
itd).
Potvrdu za gore navedeno nalazimo i u pismu Johna D. Princea iz Poslanstva SAD u Beogradu (Legation
of tbe United States of America], datiranom 21. 01. 1928.i naslovljenom na

Zaduženje za osnivanje
klubova u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, odlukom Uprave R.l, dobio je
Josef Schulz, jedan od
tadašnjih direktora Rotary Internationala

| ROTARY MAGAZIN | DISTRIKT 1913 | VELJAČA / OŽUJAK 2015.

T.C. Thomsena (posebni predstavnik
R.I. za Europu sa sjedištem u Zürichu), gdje je navedeno slijedeće:
“In reply to your letter I regret
to tell you that Yugoslavia is not suited to Rotary. I believe that Rotary
is meant exclusively for the West and
this is the East still full of old traditions which will die hard, if indeed
they ever die. I should not like to see
an attempt made which involved fail,
as I feel sure would be the case here.”
(“U odgovoru na Tvoje pismo žao
mi je reći da Jugoslavija nije podobna za rotarijanski pokret. Vjerujem
da je rotarijanstvo namijenjeno isključivo Zapadu, a ovo je Istok, još
uvijek opterećen starim običajima,
koji će nestati vrlo teško, ukoliko se
to uopće i dogodi. Ne bih želio da se
učini pokušaj koji će propasti, kao što
će ovdje to sigurno biti.”).
Slične poglede na situaciju u tadašnjoj Kraljevini te time i posljedice na kašnjenje rotarijanskog pokreta, vidjet ćemo i u nekim od pisama