od UV zračenja. Poznato je da
bolesnici sa seborejičnom kožom,
sklonom nastanku akni, imaju
manju vjerojatnost obolijevanja od
zloćudnih tumora kože. Osim toga,
valja istaknuti da je u bolesnika
s melanomom, 8 do 12% njih
imalo pozitivnu obiteljsku povijest
melanoma.
No, rano prepoznavanje
novonastalih pigmentiranih
promjena na koži kao i promjena
u postojećim madežima od
presudne su važnosti za ranu
dijagnostiku melanoma i njegovo
pravovremeno liječenje. Iako
je većina madeža dobroćudna,
ipak se 50% melanoma razvije
iz njih. Postojanje prirođenih
pigmentiranih madeža, sporadičnih
displastičnih nevusa ili "sindroma
displastičnih nevusa", bilo da je
stečen ili obiteljski, te više od 20
tzv. "običnih" madeža, povećava
rizik od nastanka melanoma.
Displastični madeži i sindrom
displastičnih madeža za
dermatologa su lako prepoznatljive
i za nastanak melanoma
najrizičnije pigmentirane promjene
na koži. Prema nekim studijama,
60 do 90% populacije ima barem
jedan displastični nevus. Suprotno
tomu, sindrom displastičnih
madeža, u kojem bolesnici imaju i
na stotine displastičnih nevusa, pa
i kod više članova obitelji, rijetko
se javlja, ali predstavlja najveći
rizik za nastanak melanoma.
Tipičan displastični nevus je mala,
tamna, raznoliko smeđasto do crno
pigmentirana, plosnata, neoštro
ograničena promjena, veličine
samo nekoliko milimetara, najčešće
je na trupu, a broj im se povećava
u adolescenciji, trudnoći i na jakoj
izloženosti suncu. Nastaju tijekom
života, a kada im veličina pređe 6
milimetara, svakako ih je potrebno
preventivno kirurški odstraniti uz
patohistološku verifikaciju.
Dakle, najvažniji znakovi koji
upućuju na malignu preobrazbu
madeža izraženi su u poznatom
ABCDEF pravilu koje naglašava
promjenu oblika prethodno
mirnog madeža (A – engl.
asymmetry), neoštru ograničenost
od okolne kože (B – engl.
border), pojačanje pigmentacije,
osobito pojavu neravnomjerne
pigmentacije (C – engl. color),
naglo povećanje madeža u
promjeru (D – engl. diameter),
izdignuće (E – engl. elevation)
i osjećaj svrbeža, peckanja ili
nelagode oko nevusa (F – engl.
feeling). Ti kriteriji nisu savršeni,
ali većinom upućuju na razvoj
melanoma iz madeža.
Trajno je pitanje imaju li madeži
koji su izloženi stalnoj iritaciji
(rub grudnjaka, remena gaćica),
te madeži među prstima, na
dlanovima i tabanima, veći rizik
za malignu preobrazbu od drugih
madeža i što učiniti s takvim
madežima?
Valja istaknuti da ponavljana
trauma madeža nije poželjna,
osobito ako je madež, npr. kod
brijanja, višestruko traumatiziran
uz krvarenje. Često se kod
oboljelih od melanoma dobiva
anamnestički podatak o značajnoj
prethodnoj traumi madeža.
U tim situacijama madeže je
poželjno iz preventivnih razloga
kirurški u cijelosti odstraniti uz
patohistološku analizu.
S obzirom na izniman biološki
potencijal melanoma, česta
su pitanja je li izlječiv ako se
pravovremeno otkrije? Kao i
većina zloćudnih tumora, tako i
melanom, ako se dijagnosticira i
kirurški otkloni u cijelosti u ranoj
fazi (osobito "in situ" melanoma,
ali i melanom do mikroskopske
debljine do 0,50 mm), onda je
životna prognoza izvanredno
42 | 2016/1 | Revija za zdravlje | Cybermed
povoljna. Zanimljiv je podatak da
65% dermatologa u Europi vjeruje
da bi njihovi pacijenti mogli
biti uspješno liječeni ukoliko na
pregled dođu čim uoče sumnjivu
promjenu.
Jednako tako, upitno je tko sve
treba ići na redovite preventivne
preglede i u kojoj dobi treba početi
s takvim pregledima? Za svakoga bi
bilo uputno da posjeti dermatologa,
a ako se pri pregledu utvrdi da
postoje displastični (atipični)
madeži, kontrole su nužne svakih
3 do 6 mjeseci. Ako je osoba
prethodno imala zloćudni tumor
kože, također su obvezatne kontrole
svaka 3 mjeseca. Ostala nerizična
populacija ne treba odlaziti na
redovite kontrole, već se treba
pridržavati uputa o zaštiti od sunca.
Vrlo je važno istaknuti da
popularni odlasci u solarij nose
veliki rizik za nastanak melanoma.
Svjetska zdravstvena organizacija
(SZO) uvrstila je solarije u prvu
kategoriju kancerogenih uređaja,
a prvo izlaganje UV zračenju
prije 35. godine povezano je s
povećanim relativnim rizikom
od razvoja melanoma. Danas je
znanstveno dokazano da je 6 do
9 posto svih melanoma u žena
povezano s korištenjem solarija.
Stoga su mnoge zdravstveno
osvještene vlade u Australiji,
Austriji, Belgiji, Francuskoj,
Njemačkoj, Portugalu, Škotskoj
i Španjolskoj uvele ograničenje
upotrebe solarija prije 18. godine
života, osobit primjer je Brazil u
kojem je na snazi potpuna zabrana
upotrebe solarija.
Nadamo se da će uz dugogodišnje
iznimno zalaganje struke
i pomoć administracije u
Republici Hrvatskoj naši građani
osvijestiti potrebu za odgovornim
ponašanjem na suncu i time
sačuvati svoje zdravlje.