Danas je, nažalost, preplanula put
sinonim za ljepotu, atraktivnost
i njegovanost, te se velik broj
mlađih ljudi kroz cijelu godinu
izlažu opasnostima razvoja
zloćudnih tumora kože, ali i
ubrzanom starenju kože. Osim
toga, ako i zapaze koju sumnjivu
promjenu na koži, ne posjećuju
odmah dermatologa jer postojeća
uglavnom ne daje nikakve
subjektivne simptome kao što su
svrbež, bol ili peckanje, te dolaze
na liječnički pregled većinom s
uznapredovalim tumorima.
Na što treba paziti kod
izbora proizvoda za
zaštitu od sunca?
Kako bismo odabrali odgovarajuće
sredstvo za zaštitu od sunca
potrebno je znati neke osnovne
značajke o sunčevom zračenju
(UV zračenje). Spektar UV
zračenja podijeljen je u tri
kategorije: UVA, UVB, UVC.
UVC zrake su najsnažnije i opasne
po život, međutim, ne dopiru do
Zemlje jer ih zaustavlja ozonski
sloj. UVA i UVB zrake dopiru do
Zemljine površine. UVB zrake
prodiru u epidermis (površinski
sloj kože), oštećuju staničnu
DNK, kratkoročno uzrokuju
crvenilo kože, a dugoročno
uzrokuju nastanak karcinoma
kože i imunosupresiju (smanjenu
obrambenu sposobnost kože).
UVA zrake prodiru u dublje slojeve
kože, u vezivno tkivo dermisa,
gdje oštećuju strukturu kolagenih
i elastičnih vlakana, te na taj
način ubrzavaju starenje kože.
Zbog tih promjena koža postaje
sve tanja, a kapilare sve vidljivije.
Kratkoročno UVA zrake dovode
do tamnjenja kože pokretanjem
sinteze melanina, a dugoročno,
kao i UVB zrake, pokreću
zloćudnu preobrazbu stanica kože.
Osim toga, UVA zrake mogu, u
kombinaciji s nekim lijekovima,
proizvodima za njegu ili mirisma,
izazvati vrlo neugodne fototoksične
i fotoalergijske reakcije.
Imajući u vidu sve gore navedene
štetne učinke sunčevog zračenja,
u svakodnevnom životu nužna je
pravilna i kvalitetna fotozaštita.
Mjere zaštite od sunčevog zračenja
(fotoprotekcija) koje je potrebno
primjeniti ovise o trenutnom UV
indeksu koji izražava jačinu UV
zračenja u određeno doba dana,
na određenom mjestu, a njegova
snaga se svakodnevno napominje
u vremenskoj prognozi. Osim UV
zraka postoje i unutarnji čimbenici
koji dodatno mijenjaju intenzitet
zračenja, a ovise o osjetljivosti
pojedinca. Dakle, govorimo o "tipu
kože" koji se stupnjuje prema boji
kože, kose i očiju koji indirektno
određuju duljinu vremenskog
boravka na suncu unutar kojeg
osoba zadobije opekline na koži.
Prema osjetljivosti kože na UV
zračenje razlikujemo šest tipova
kože po Fitzpatricku: tip I – blijeda
put, plave oči, crvena kosa –
uvijek izgori, nikad ne potamni;
tip II – svijetla put, plava kosa –
lako izgori, slabo potamni;
tip III – nešto tamnija svijetla
put, potamni nakon početnog
crvenila; tip IV – svijetlo smeđa
put, minimalno pocrveni, lako
potamni; tip V – maslinasta put,
lako potamni, rijetko pocrveni i
tip VI – tamno smeđa ili čokoladna
put – nikad ne izgori, lako potamni.
Osim svega navedenog iznimno je
važno ima li osoba puno madeža
ili je već liječena od nekog oblika
zloćudnog tumora kože, osobito
melanoma. Te činjenice iziskuju
osobit oprez prema izlaganju
UV zračenju.
Fotoprotektivno ponašanje je niz
mjera koje se provode na nekoliko
načina. Prva mjera fotoprotekcije
je ciljano biranje vremena u
danu za izlaganje UV zračenju, a
koje podrazumijeva izbjegavanje
izlaganja suncu između 10 i 16 sati,
kada je UV indeks najviši. Druga
mjera je nošenje fotoprotektivne
odjeće, kapa, šešira, ali i naočala
koje imaju fotoprotektivna
stakla. Fotoprotektivna odjeća
Cybermed | Revija za zdravlje | 2016/1 | 39