masti) kako bi se izbjegla
mogućnost lažno negativnih
rezultata.
U dijagnostici saprofitija poput
Pityriasis versicolor koristi se
pretraga Woodovom svjetiljkom,
pri čemu inficirana žarišta obasjana
UV svjetlošću (valne duljine oko
360 nm) pokazuju žućkastu
fluorescenciju.
Liječenje
Liječenje dermatomikoza (gljivičnih
bolesti kože) ovisi o težini bolesti,
kliničkoj slici, lokalizaciji promjena
te imunološkom statusu nosioca.
Provodi se uporabom antimikotika,
tj. lijekova koji uništavaju ili
sprječavaju rast gljiva, a na tržištu
pronalazimo sustavne i lokalne
antimikotike.
• Lokalni antimikotici dolaze u
obliku krema, želea, masti,
otopina, vaginalnih tableta i
supozitorija, a njihova primjena
ovisi o lokalizaciji promjene.
Među najčešće lokalne
antimikotike ubrajamo nistatin,
ekonazol, ketokonazol,
klotrimazol, mikonazol,
flukonazol te određene
kombinacije antimikotika s
primjerice
kortikosteroidima. Ovaj oblik
terapije se koristi kod blažih
kliničkih slika koji su lokalizirani
na koži (npr. područja između
prstiju na stopalima, područja
ispod dojki, gljivične infekcije
kože).
• Sustavni antimikotici su
terbinafin, flukonazol,
itrakonazol te rjeđe grizeofulvin.
Ovi lijekovi kao nuspojavu mogu
imati povišenje jetrenih enzima
te povišenje kolesterola i
triglicerida u krvi, stoga se prije
uvođenja sustavne terapije
rutinski određuju spomenute
pretrage. Nadalje, grizeofulvin je
kontraindiciran u trudnoći te
kod jetrenih i bubrežnih
bolesnika. Savjetuje se peroralne
antimikotike uzimati
neposredno iza obroka kao bi se
izbjegle eventualne nuspojave od
strane probavnog sustava
(mučnina). Sustavna terapija se
najčešće upotrebljava kod težih
oblika dermatomikoza koji
uključuju gljivičnu infekciju
vlasišta te gljivičnu infekciju
noktiju (onihomikozu) kao i
proširenu gljivičnu infekciju na
samoj koži (diseminirana
mikoza) gdje primjena samo
lokalne terapije neće postići
zadovoljavajući terapijski učinak.
Kod liječenja gljivičnih infekcija
noktiju potrebno je naglasiti
kako je važno provesti terapiju
antimikoticima, s obzirom da
progresijom bolesti dolazi do
promjena strukture i oblika
nokta, koja se počinje lomiti i
odvajati od ležišta, s
posljedičnim potpunim
nepovratnim uništenjem
nokatne ploče. Također, kod
imunokompromitiranih
bolesnika terapija peroralnim
antimikoticima jest terapija
izbora. Kod sustavne terapije
antimikoticima bolesniku je
važno objasniti da je gotovo
uvijek potrebno dugotrajno
liječenje. Pri tome samo trajanje
terapije značajno varira ovisno o
kliničkoj slici i lokalizaciji
promjene; liječenje mikoze
vlasišta prosječno traje 3
mjeseca, dok liječenje
onihomikoze ovisno radi li se o
noktima šaka ili stopala traje 3
do 6 mjeseci. Lijekove treba
primjenjivati točno prema
uputama liječnika.
• U terapiji gljivičnih oboljenja
uzrokovanih kvasnicama
(Candida albicans), ovisno o
jačini kliničke slike i
imunološkom statusu nosioca,
najčešće se koriste lokalni
antimikotici u obliku krema,
vaginalnih tableta ili supozitorija
(klotrimazol, mikonazol,
flukonazol) te peroralni
antimikotici (flukonazol,
itrakonazol). Kod slučajeva
genitalne kandidoze, preporuča
se liječenje oba seksualna
partnera.
• U liječenju Pityriasis
versicolor najčešće se koristi
lokalna antimikotička terapija.
Oblici antimikotičkih preparata
najčešće su u vidu otopina,
sprejeva i šampona. Tijekom
provođenja terapije važno je
objasniti pacijentu da je prije
nanošenja lokalnih
antimikotičkih pripravaka važno
energično trljanje promjena
hrapavim ručnikom. Potrebno je
naglasiti da je ponovna pojava
ove infekcije česta te je u slučaju
recidiva bolesti opravdano
provođenje peroralne
antimikotičke terapija
(itrakonazol, flukonazol).
Preventivne mjere
Od općih mjera u terapiji gljivičnih
infekcija važno je uklanjanje
predisponirajućih čimbenika kao
što su prekomjerno znojenje,
izbjegavanje sintetičke, preuske
odjeće i obuće, vlage i trljanja kože o
kožu (intertriginozna područja kao
što su pazuha i prepone), korištenje
zajedničkih tuševa te sportskih
svlačionica. U slučaju učestalih
gljivičnih infekcija noktiju i okolnog
tkiva kandidom (Paronychia et
onychia candidomycetica) preporuča
se prilikom uranjanja u vodu
zaštititi ruke na način da se koriste
gumene rukavice preko pamučnih.
Cybermed | Revija za zdravlje | 2015/1 | 53