mamografiju upotrebljavaju x-zrake
vrlo male energije, a apsorbirana
energija po jednom snimanju
najčešće nije veća od 30 μGy, što je
daleko manje od doze zračenja koja
bi mogla izazvati bilo kakve štetne
posljedice.
Čak i zbirna doza nakon dvadesetak
i više mamografija nije dovoljna da
bi izazvala bilo kakve štetne
posljedice ili nastanak tumora. Kao
i bilo koja druga metoda pretrage
ljudskog organizma i mamografija
ima oko 8 do 10 posto lažno
negativnih nalaza, a to znači da se
njome ne uspije uočiti tumor koji je
već prisutan. Zato se kod ikakve
sumnje mamografija nadopunjava
drugim pretragama (ultrazvuk, CT,
NMR).
Mamografija se u slučaju pojave bilo
kakvih sumnjivih simptoma ili
uočljivih ili palpabilnih promjena
može i treba učiniti kod svih pa i
mlađih žena, ali tada ju treba učiniti
između 4. i 8. dana od početka
menstrualnog krvarenja kada su
dojke najmanje nabrekle.
28 | 2015/1 | Revija za zdravlje | Cybermed
Gotovo uvijek je kod mlađih žena
mamografiju potrebno nadopuniti
ultrazvučnim pregledom, a neki
stručnjaci čak ultrazvučni pregled
preporučaju kao bolju i jedinu
metodu za pregled i rano otkrivanje
tumora kod mlađih žena.
Mamografiju uvijek valja učiniti
prije bilo kakvih intervencija na
dojki kao što su punkcije ili biopsije
(uzimanje uzorka tkiva kirurškim
putem).