Mnogi trkači( muškarci kao i žene) sa trčanjem povezuju i gubitak težine. Žele da dostignu željenu težinu i da u cjelini steknu bolji stas. Sport pruža bolju kondiciju, čovjek zrači svježinom i mladošću, ten je čist, a tkivo zategnutije.
34
I Z S T R U K E
PUTOKAZ
S m r š at i t r č e ć i
T r č a n j e, i s h r a na i m r š av l j e n j e
S E M I N A R S K I R A D
Mnogi trkači( muškarci kao i žene) sa trčanjem povezuju i gubitak težine. Žele da dostignu željenu težinu i da u cjelini steknu bolji stas. Sport pruža bolju kondiciju, čovjek zrači svježinom i mladošću, ten je čist, a tkivo zategnutije.
Ali kao da baš kod nas postoji neka smetnja: trčimo tri puta sedmično, hranimo se vrlo odgovorno ili, iskreno rečeno, prilično oskudno, ali kilogrami ipak ne nestaju. Ne, do sada nismo ništa pogrešno uradili – samo još nismo isprobali sve mogućnosti. U nastavku ćemo vam pokazati najbolje strategije za treninge i ishranu. Tako će se kilogrami sigurno istopiti, a trčanje će nam sve više prijati. Zašto?! Zato što više nećemo morati da vučemo sa sobom višak kilograma. Trčat ćemo lakše i automatski ćemo biti u boljoj kondiciji.
1. GLAVNI OBROCI, MEĐUOBROCI I ŽELJE Uprkos svim popularnim proljetnim, voćnim i drugim dijetama smatramo da dijete nisu pravo sredstvo za mršavljenje. One mogu biti izvanredno korisne za određene ciljeve, kao što je oporavak crijeva. Na duži period, međutim, one dovode do kontraefekta, tj. povećanja težine. Ovaj fenomen je poznat kao „ jo-jo efekat“. Kako tokom dijete jedemo izuzetno malo i obično jednoličnu hranu, svom tijelu signaliziramo gladovanje. Ono je međutim tokom evolucije naučilo da savlada krizne situacije i stoga prelazi na štednju. Shodno tome, dijeta će usporiti naš metabolizam: naše tijelo sada sagorijeva manje i još
34
E D NA K A D U N I Ć i i i D
je ponosno tom uštedom – zar nas nije spasilo od sigurne smrti?! Uz to, na početku dijete gubimo mnogo vode. Ali kad nivo vode opadne postajemo umorni i bezvoljni. Dakle, nismo raspoloženi da se krećemo, a posljedica je dalje usporavanje našeg metabolizma.
2. REZERVE ZA SVAKI SLUČAJ Naša dijeta je završena. Opet jedemo kao i obično. Ali naše tijelo se polako prebacuje na normalnu potrošnju – potrebna mu je sigurnost da opet može da računa na redovno snabdijevanje. Opreznosti radi, ono sada stvara rezerve kako bi dočekalo buduća „ teška vremena“. Naravno, te rezerve se ne sastoje od vode. Naše tijelo izvlači svaku pojedinu hranjivu supstancu iz unijete hrane i brižljivo je čuva. Nikad se ne zna. Da bismo na duži rok stekli kontrolu nad našom težinom, prvenstveno je važno da postanemo svjesni svojih navika u vezi sa ishranom. Postavimo sebi sljedeća pitanja:
• Da li imam utvrđene obroke? Kako stojim sa doručkom, ručkom, večerom? Da li jedem za stolom, pred TV-om ili telefoniram tokom jela? Koji obrok mi je glavni?
• Koliko međuobroka pojedem dnevno? Od čega se obično sastoje? Da li i ovdje pazim na veličinu porcija?
• Da li svakog dana kuham nešto novo ili jedem sve što mi „ padne pod ruku“?
• Da li planiram kupovinu ili ne birajući stavljam u korpu sve što volim da pojedem?
• Da li idem gladna u kupovinu? Da li već na povratku kući pojedem neku sitnicu? Da li u međuvremenu pojedem nešto što se ne pojavi u mojoj statistici?
• Da li pazim na sastav namirnica koje koristim? Koliko često moj obrok sadrži kombinaciju masti i šećera?
putokaz časopis srednje tehničke škole Bugojno