PUTOKAZ | Srednja tehnička škola Bugojno Putokaz 15-16 2016/2017. godina | Page 64
KAKO NAUČITI
UČITI
M EH MEDAL IJA MAK DIZDAR
100 GODINA OD RO ĐENJA
MODRA RIJEKA
Mak Dizdar
PUTOKAZ
Ni k t o n e z n a g d j e j e o n a
Malo znamo al je znano
Iz a go re i z a d o l a
Iz a s e d a m i z a o s a m
I još huđe i još luđe
P re ko go rk i h p re ko m o rn i h
P re ko gl oga p re ko d ra č e
P re ko ž ege p re ko s t ege
O
ve godine navršava se sto godina od
rođenja Mehmedalije Maka Dizdara,
jednog od najvećih bh. pjesnika, čija
se djela „Kameni spavač“ i „Modra rijeka“
smatraju najznačajnijim poetskim djelima
20. stoljeća. BiH. Zbirku Modra rijeka (1971) objavljuje neposredno pred smrt. Kratko pred smrt
je pripremio i treće, konačno izdanje Kamenog spavača koje je znatno skratio.
Uz veći broj novinskih članaka objavio je i više desetaka publicističkih i naučno-
stručnih radova, od kojih su najznačajniji knjižica Stari bosanski epitafi (1961) i
knjiga Stari bosanski tekstovi (1969), Panorama savremene bosansko-hercegovačke
proze (1961)
Tim povodom članovi Novinarske sekcije naše škole
predvođeni profesoricom Alisom Hadžiabdić obilježili su taj
jubilej kroz sadržaje u redovnoj nastavi, ali i u v annastavnim
aktivnostima. U Jezičkom kutku nalaze se zidne novine
posvećene Maku Dizdaru, stihovi nekih Makovih pjesama
uklopljeni su u recital Gorčin koji je izveden u Kristalnoj sali
Općine Bugojno na Svečanoj akademiji povodom Dana škole,
a u ovom broju Putokaza predstavićemo Makovu biografiju i
neke njegove pjesme. Mehmedalija Mak Dizdar je umro 14. jula 1971. godine u Sarajevu.
Mak Dizdar-rođenim imenom Mehmedalija- rodio se 17.oktobra
1917.godine u Stocu.U šestoj godini ostao je bez oca Muharema.
Stariji njegov brat bio je Hamid, pisac i novinar. Godine 1930.
Mak je u Sarajevu upisao Državnu šerijatsku gimnaziju.
U književnosti se javio kao gimnazijalac, a radove je počeo
objavljivati pod pseudonimom Mak koji je i privatno i službeno
upotrebljavao do kraja života. Prvu nagradu dobija 1933.
za najbolju pjesmu, a sa 19 godina objavljuje prvu zbirku
Vidovopoljska noć. Istovremeno se bavio i novinarstvom, a
surađivao je u časopisima Gajret, Novi Behar, Jugoslavenski
list, Pregled. Za vrijeme Drugog svjetskog rata izbjegavao
je učešće u javnom i književnom životu pod fašističkom
okupacijom. Tad je radio kao poštanski službenik i sa bratom
64
Dobitnik je više značajnih priznanja i nagrada od kojih su najvažnije: Nagrada
Udruženja književnika BiH, Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, Zmajeva nagrada
Matice srpske, Dvadesetsedmojulska nagrada Socijalističke republike BiH te Zlatni
vijenac Struških večeri poezije.
P re ko sl u t n j e p re ko s u m n j e
Iz a d eve t i z a d e s e t
Ta m o d o l j e i s p o d ze m l j e
I o n a m o i s p o d n eb a
I još dublje i još jače
Iz a š u t n j e i z a t m a č e
G d j e p i j e t l ov i n e p j eva j u
G d j e s e n e z n a z a g l a s roga
I još huđe i još luđe
Iz a u m a i z a b oga
Im a j e dn a m o d ra r i j e k a
Š i ro k a j e d u b o k a j e
S t o go di n a š i ro k a j e
Tisuć ljeta duboka jest
O duljini i ne sanjaj
Tm a i t m u š a n ep reb o l n a
KOSARA
Hamidom ilegalno djelovao kao član partizanskog pokreta
otpora, zbog čega su mu neprijateljske snage uhapsile
majku Neziru i sestru Refiku i usmrtile ih u Jasenovcu. Sa
suprugom Senijom dobio je tri sina: Faruka, Envera i Maju.
Nakon Drugog svjetskog rata radio je kao dopisnikTANJUGA za
BiH, te u Oslobođenju. Vraća se književnom radu i objavljuje
niz knjiga poezije:Povratak (1958), Okrutnosti kruga
(1960), Koljena za Madonu (1963), Minijature (1965), Ostrva
(1966), a iste te godine objavljuje i zbirku Kameni spavač
koja se smatra krunom njegovog sveukupnog književnog
stvaralaštva i jednim od temeljnih ostvarenja književnosti
putokaz časopis srednje tehničke škole Bugojno
Ka d j e n e k u d go n e p re ko o š t rog d ra č a
G ra d i m m o s t o d r u k u n j i m e d a ko ra č a
S ve d a l j e j e vo d e p re ko m u t n e vo d e
A l i č u d o m s t i ž e m e n i s ve t o b l i ž e
G l av u č i s t u m e ć u p o d o š t r i c u m a č a
U s eb i s i v i š a U m e n i s i j a č a
Teb e v i š e n e m a Al t i n i s i n i j e m a
Na n eb u s e j av i ko c r ve n a ra n a
O z v j e zd a n a
putokaz časopis srednje tehničke škole Bugojno
Im a j e dn a m o d ra r i j e k a
Im a j e dn a m o d ra r i j e k a –
Va l j a n a m a p re ko r i j e ke
SM RT
Zemlja je smrtnim sjemenom posijana
Al i s m r t n i j e k ra j
Je r s m r t i z a p ravo i n e m a
I n e m a k ra j a
Smrću je samo obasjana staza uspona
O d g n i j e zd a d o z v i j e zd a
65