okrug Dunavskog sliva;
okrug rijeka Jadranskog sliva.
PURS sadrži pregled stanja voda, pregled sustava praćenja voda i program mjera za unapređenje stanja voda
u Hrvatskoj, uključujući okruge slivova objih rijeka utvrđenih za upravljanje riječnim slivovima na
nacionalnom teritoriju. Trenutni status vodnih tijela, uzimajući u obzir ukupni N, prikazan je na slici 7.
Prema trenutačnom Planu upravljanja riječnim slivom, procjenjeno stanje voda pokazuje da 626 od ukupno
1234 vodnih tijela (51%) ima dobar ili vrlo dobar status. Procjena se temelji samo na fizikalno-kemijskim
pokazateljima i procijenjenim hidromorfološkim pritiscima. Ekološki monitoring i specifične klasifikacije
stanja voda po biološkim pokazateljima nisu razvijene u vrijeme provedbe procjene stanja voda tako da se
procjena stanja voda ne može smatrati u potpunosti u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama.
Pošto je metodologija i razvoj sustava klasifikacije specifičnog tipa stanja voda u skladu s biološkim i
hidromorfološkim pokazateljima već donesena (objavljeno: http://www.voda.hr/), stoga su preduvjeti za
početak praćenja i procjene integriranog stanja voda uspostavljeni. Procjena Okvirne direktive o vodama o
stanju vodnog tijela je preduvjet za bilo kakvo povećanje mreže navodnjavanih područja.
U skladu s Direktivom 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i
upravljanju rizicima od poplava (SL L 288, 6.11.2007.). Plan upravljanja rizicima od poplava je u pripremi i
bit će donesen do kraja 2015. godine, kao sastavni dio prve izmjene Plana upravljanja riječnim slivom.
Potrošnja gnojiva
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2012. godini potrošnja mineralnih gnojiva iznosila je
360.112 t. U odnosu na 2011. godinu zabilježen je pad potrošnje mineralnih gnojiva od 18,3 % uzrokovan
porastom cijena mineralnih gnojiva na tržištu, ali i intenzivnijom edukacijom poljoprivrednih proizvođača
od strane Savjetodavnih službi kroz Načela dobre poljoprivredne prakse[12] o propisnom korištenju gnojiva
na poljoprivrednim površinama.
Erozija tla i odvodnja
Erozija u Hrvatskoj uzrokuje gubitak gornjeg sloja tla u iznosu od 3,24 tona godišnje, u usporedbi s
prosjekom država članica Europske unije od 2,76 t/ha (EUSTAT 2012). Erozija vode utječe na gotovo 1,5
milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta ili 46% prema CORINE podacima (CI-42, Prilog 2 - Tablica 26).
U sektoru LULUCF[13] (korištenje zemljišta, promjena korištenja zemljišta i šumarstvo), jedan od
značajnih odljeva CO2 čine zalihe ugljika u tlu. Izračunavaju se prema podacima o sadržaju organskog
ugljika u tlu, sukladno IPCC [14] metodologiji za LULUCF kategorije šumsko zemljište, zemljište pod
usjevima, travnjake i naseljena područja (zelene površine u naseljenim područjima).
Uz očekivano visoke zalihe ugljika u šumskom zemljištu (111,2 C t/ha) i travnjacima (108,5 C t/ha),
zemljište pod usjevima sadrži značajne zalihe ugljika CI-41 (77,3 C t/ha), što je povoljno s obzirom na inače
negativan doprinos poljoprivrednog sektora u emisiji stakleničkih plinova[15].
Studija provedena u svrhu NCA (kalkulacija) razgraničenja pokazuje da slabo drenirana tla pokrivaju
998,331 ha, odnosno 17,6% teritorija. Prema Hrvatskoj klasifikaciji tla, pseudoglejna tla (Stagnosols) su
slabo drenirana tla s pretjeranim vlaženjem tla uslijed dugotrajne stagnacije oborinskih voda. Pogodnost
pseudogleja za poljoprivredu je ograničena zbog nedostatka kisika uslijed stagnacije vode na gornjem
nepropusnom sloju tla, što se odražava negativno na poljoprivrednu proizvodnju, i tako sprečava sjetvu u
optimalnom roku, sa znatno smanjenim rokom za obradu u proljeće i žetvu u jesen. Osnovni i detaljni
77