8.2.11. M11 - Ekološki uzgoj (čl. 29.)
8.2.11.1. Pravna osnova
Članak 29. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori za
ruralni razvoj iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage
Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005.
Delegirana uredba Komisije (EU) br. 807/2014 od 11. ožujka 2014 dopunjuje Uredbu (EU) br. 1305/2013.
Europskog parlamenta i Vijeća o potpori za ruralni razvoj iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni
razvoj (EPFRR) i uvođenju prijelaznih odredbi.
Provedbenom Uredbom (EU) br. 808/2014 od 17. srpnja 2014 se utvrđuju pravila za primjenu Uredbe (EU)
br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o potpori za ruralni razvoj iz Europskog poljoprivrednog
fonda za ruralni razvoj (EPFRR).
8.2.11.2. Općenit opis mjere, što uključuje njezinu logiku intervencije i njezin doprinos području od interesa
i međusektorske ciljeve
Ekološka poljoprivreda je odgovor na očite negativne učinke konvencionalne poljoprivrede na okoliš i
prirodne resurse, kao i na zdravlje ljudi. Rastući interes potrošača za zdravom, ekološkom hranom, ali i
rastući interes proizvođača, ukazuju na potrebu za ovom mjerom.
Cilj mjere je poticanje praksi ekološkog uzgoja koje su korisne za okoliš – sa stajališta zraka, tla, vode i
bioraznolikosti, čime su umanjuju negativni učinci konvencionalne poljoprivrede na okoliš. Operacije
unutar mjere s ciljem očuvanja kvalitete vode, zraka i tla, te povećanje plodnosti tla, doprinose zdravlju ljudi
i životinja kroz proizvodnju zdrave, kemijski netretirane hrane. To je održiva poljoprivredna proizvodnja,
koja je u skladu s prirodom i prirodnim zakonima te kao takva doprinosi očuvanju bioraznolikosti,
uključujući područja Natura 2000 i područja velike prirodne vrijednosti. U širem kontekstu, doprinosi
razvoju specifičnih ruralnih područja, očuvanju kulturne baštine kao i tipičnog hrvatskog krajobraza.
Sustav ekološke poljoprivrede uveden je u Hrvatskoj 2001. godine. Službeno statističko evidentiranje
podataka počelo je 2003.godine od kada se ekološka proizvodnja povećala nekoliko puta. U 2003. godini
bilo je registrirano 130 ekoloških poljoprivrednika, dok je deset godina poslije taj broj narastao na 1609. U
smislu površina u 2003. godini iznosila je 3.124,06 hektara (0,37% ukupne poljoprivredne površine), dok je
2013.godine površina povećana na 40.640,65 hektara ili 3,12% korištene poljoprivredne površine.
Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011. - 2016. godine
usvojen je u veljači 2011. godine, sa ciljem povećanja udjela ekološke poljoprivrede na 8% od ukupne
poljoprivredne površine u Republici Hrvatskoj do 2016.godine. Postavljeni su sljedeći strateški ciljevi:
razvijanje stabilnog i dobro informiranog nacionalnog tržišta za certificirane ekološke poljoprivredne i
prehrambene proizvode, uključujući turizam i ugostiteljstvo te olakšavanje pristupa hrvatskim
ekološkim proizvodima na tržište EU i druga izvozna tržišta kroz poboljšanje sigurnosti i kvalitete
certificiranih proizvoda i povećanje količine proizvoda;
promoviranje održivog ruralnog razvoja putem diverzifikacije poljoprivrednih aktivnosti, povećanja
produktivnosti, rasta ruralne zaposlenosti i prihoda te smanjenje ruralne depopulacije;
487