Plan je do 2020. godine upotrebljavati oko 26 PJ energije iz biomase. Značajan potencijal za proizvodnju
šumske biomase nalazi su u privatnim šumama u kojima se uglavnom proizvodi ogrjevno drvo. Zbog sve
veće potražnje, velikog potencijala za povećanje proizvodnje šumske biomase (drvna sječka) i ispunjenja
planova RH potrebno je razviti i povećati primjenu novih tehnologija za proizvodnju i skladištenje šumske
biomase te u upotrebu uvesti nove strojeve za njeno ekonomski isplativo pridobivanje, osobito iz
nedovoljno otvorenih i trenutačno nepristupačnih šumskih područja. RH ima veliki, do sada nedovoljno
iskorišteni potencijal za proizvodnju šumske biomase, 2,75 milijuna m³ u šumama, dok preradom drva
nastaje 1,5 milijuna m³ šumske biomase. (Energetska strategija Republike Hrvatske - NN 130/09).
Proizvodnja drvne biomase može imati značajan utjecaj na okoliš: sve aktivnosti moraju uzeti u obzir
prikladne mjere sprječavanja i/ili ublažavanja u skladu s Šumsko-gospodarskim planom ili
jednakovrijednim dokumentom.
4.2.21. Potreba 21. Obnavljanje poljoprivrednog potencijala miniranog zemljišta
Prioriteti/područja od interesa
2A) Poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i olakšavanje
restrukturiranja i modernizacije, osobito u cilju povećanja sudjelovanja u tržištu i tržišne
usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije
3B) Potpora sprečavanju rizika i upravljanju rizikom u poljoprivrednom gospodarstvu
Poprečni ciljevi
Okolina
Opis
Razminiranje je ključan prioritet za obnovu ekonomskog poljoprivrednog potencijala i učinkovitog
upravljanja zaštićenim šumskim područjima u Republici Hrvatskoj, a jedan od prepoznatih nacionalnih
ciljeva jest smanjenje minski sumnjivih područja za 140 km2 (14.000 hektara) koristeći potporu ESI
fondova, kako je propisano Partnerskim sporazumom. Razminiranje se smatra horizontalnim ciljem, a u
nekim slučajevima, pripremom za druge djelatnosti unutar ESI programa koji će doprinijeti razvoju lokalne
ekonomije i ostvarenju Europa 2020 ciljeva.
Postoji prevladavajuća potreba obnove poljoprivrednog potencijala na miniranom ili minski sumnjivom
poljoprivrednom zemljištu u Republici Hrvatskoj. Prisutnost miniranih i minski sumnjivih područja na
ratom pogođenim područjima Hrvatske predstavljaju posebnu štetu poljoprivrednom potencijalu u
Hrvatskoj, budući da se 19% ukupnog minski sumnjivog područja pripisuje poljoprivrednom zemljištu koje
treba biti vraćeno poljoprivrednoj uporabi.
Akcija je komplementarna s ostalim akcijama koje će se provoditi unutar Kohezijskog fonda, doprinoseći
razminiranju 501,51 km2 miniranih i minski sumnjivih šuma i šumskog zemljišta omogućujući njihovo
održivo upravljanje i sprečavanje degradacije šuma.
Posljedično, kao dio zajedničkih napora između EPFRR i Kohezijskog fonda, očekuje se razminiranje
poljoprivrednih i zaštićenih šumskih područja. Razminiranje poljoprivrednog zemljišta bit će okončano do
120