Okolina
Opis
Općenito je nedostatna otvorenost poljoprivrednog zemljišta i šuma prometnicama neovisno o vlasništvu. U
privatnim šumama otvorenost šumskim prometnicama je mala i iznosi 6,5 km/1000 ha. Uslijed velike
rasparceliranosti poljoprivrednog zemljišta sličan je problem i kod brojnih parcela kao i zbog nedostatka
pristupnih cesta javnim prometnicama. Postojanje kvalitetne mreže poljoprivrednih i šumsk ih prometnica
doprinijet će se povećanju proizvodnje u šumarstvu i poljoprivredi, dostupnosti šumskih resursa, zaštiti
šuma te dugoročnom povećanju okolišne i ekonomske vrijednosti privatnih šuma.
Izgradnja pristupnih cesta može imati značajan utjecaj na okoliš: sve aktivnosti, gdje je relevantno, moraju
uzeti u obzir prikladne mjere sprječavanja i/ili ublažavanja u skladu s procjenom utjecaja na okoliš.
4.2.10. Potreba 10. Povećanje učinkovitog korištenja vode u poljoprivredi i prilagodba klimatskim
promjenama
Prioriteti/područja od interesa
1C) Poticanje cjeloživotnog učenja i stručne izobrazbe u sektorima poljoprivrede i šumarstva
2A) Poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i olakšavanje
restrukturiranja i modernizacije, osobito u cilju povećanja sudjelovanja u tržištu i tržišne
usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije
4B) Bolje upravljanje vodama, uključujući upravljanje gnojivima i pesticidima
5A) Povećanje učinkovitosti u korištenju voda u poljoprivredi
Poprečni ciljevi
Okolina
Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama
Opis
Hrvatska je sve češće izložena ekstremnim vremenskim uvjetima koje uzrokuju suše i poplave, a pripisuju
se klimatskim promjenama. Suša se u Hrvatskoj javlja u prosjeku svakih tri do pet godina, a ovisno o
intenzitetu i dužini trajanja može smanjiti prinos usjeva od 20-70% i izazvati milijarde štete u
poljoprivrednoj proizvodnji. Obzirom na prirodne potencijale Hrvatske, a to su povoljna umjerena klima,
kvalitetna tla i bogati vodni resursi, navodnjavanje se ne provodi u onolikoj mjeri kolike su stvarne
mogućnosti, o čemu govori i činjenica da se u 2011. godini u Hrvatskoj navodnjavalo tek 1,1 %
poljoprivrednih površina.
Nacionalna strategija usvojena u 2004. godini (Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja
poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj) postavila je cilj da se do kraja 2020. godine
organiziranom navodnjavanju privede 65.000 ha dajući prioritet poljoprivrednom zemljištu sa visokom ili
vrlo visokom pogodnošću za navodnjavanje (484.026 ha).
111