Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 67

Pogreške u zaključivanju
Zaključivanje kao proces donošenja zaključaka na temelju određenih postavki može biti ispravno i
neispravno, odnosno dobro i loše. Kod neispravnog (ili lošeg) zaključivanja javljaju se određene pogreške. Logika se, između ostalog, bavi i pogreškama u zaključivanju određujući te pogreške kao logičke. Osnovno je nastojanje identificiranja, određivanja i razmatranja logičkih pogrešaka, njihovo
krajnje izbjegavanje u procesu zaključivanja. Drugim riječima, postizanje ispravnog zaključivanja.
Jasno je da valja težiti kritičkom mišljenju čiji će temelj biti ispravno zaključivanje.
Ponekad se logičke pogreške ne nastoje izbjeći. Naprotiv, one služe kao oruđe za dolaženje do cilja.
Primjerice, u kaznenom pravu, dok se optuženi ne dokaže krivim, smatra se nevinim (argument
iz neznanja65); u marketingu umjesto racionalnih argumenata koriste se sredstva za buđenje entuzijazma (argument iz naroda66). Nadalje, valja razlikovati paralogizme i sofizme. Paralogizmi su
nenamjerne i nesvjesne logičke pogreške koje se čine u procesu zaključivanja unatoč nastojanju da
se zaključuje ispravno i ne obmanjuje sugovornika. Sofizmi su, s druge strane, namjerne i svjesne logičke pogreške koje se čine u procesu zaključivanja s ciljem obmanjivanja i zbunjivanja sugovornika.
Sofizme su u povijesti filozofije kor