Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 43

Analizirajmo ranije navedenu definiciju kategoričkog silogizma na primjeru 1:
• kategorički silogizam je vrsta deduktivnog argumenta – dakle, ovom je argumentu cilj da konkluzija nužno slijedi iz premisa;
• sadrži tri kategoričke propozicije - (i) Svi glazbenici su umjetnici; (ii) Svi violinisti su glazbenici;
(iii) Svi violinisti su umjetnici;
• kategoričke propozicije sadrže točno tri termina – glazbenici, violinisti, umjetnici
• termini se pojavljuju u točno dvije propozicije – termin umjetnici pojavljuje se u propoziciji (i)
i (iii); termin violinisti u propoziciji (ii) i (iii); termin glazbenici u propoziciji (i) i (ii).
Razmotrite vrstu zadataka koji od vas zahtijevaju da zaključite što slijedi iz ponuđenih premisa, a da
pritom ponuđene premise i pronađena konkluzija tvore kategorički silogizam. Takva vrsta zadataka pojavljuje se i u brojnim testovima pri zapošljavanju, što je još jedna potvrda važnosti razvoja logičkih vještina. Pri rješavanju takvih zadataka možete samo zamišljati postavljene situacije i zaključiti što slijedi iz
ponuđenih tvrdnji ili, budući da su ponekad primjeri složeni, možete grafički prikazati tvrdnje, odnosno
ponuđene premise, pa si na taj način olakšati zaključivanje. Analizirajmo sljedeći primjer:
Primjer 6. P1: Nijedan muzičar nije dosadan. P2: Svi violinisti su muzičari.
Što možete zaključiti na temelju ponuđenih premisa, a da ponuđene premise i pronađena konkluzija tvore kategorički silogizam? Što (nužno) slijedi iz tvrdnji da nijedan muzičar nije dosadan te da
su svi violinisti muzičari? Iz ponuđenih premisa slijedi41 konkluzija: Nijedan violinist nije dosadan.
Cjeloviti argument možemo zapisati na sljedeći način:
Zapis argumenta:
P1: Nijedan muzičar nije dosadan.
P2: Svi violinisti su muzičari.
K: Nijedan violinist nije dosadan.
Kao što smo ranije nav Vƒ