Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i

razlozi. U navedenom primjeru, tvrdnja Ludwig je jučer gledao zanimljivu predstavu u kazalištu predstavlja razlog za tvrdnju Ludwig se danas osjeća sretnim. Postavlja se pitanje kako onda razlikovati argument i objašnjenje. Da bismo razlikovali argument i objašnjenje, trebamo razmotriti kontekst iznošenja tvrdnji. Naime, argument uključuje kontekst uvjeravanja, objašnjenje ne.34 Drugim riječima, ono što razlikuje argument i objašnjenje je njihov cilj. Iznositi objašnjenje podrazumijeva obrazloženje zašto x, a istinitost x-a se pritom ne dovodi u pitanje i nije problematična. Iznositi argument, u protivnom, podrazumijeva dokazivanje x-a (konkluzije, onoga što se tvrdi), iznošenje razloga za x, opravdanje x-a, a istinitost x-a se dovodi u pitanje i otvara raspravu te uključuje uvjeravanje sugovornika, čitatelja u ono što se tvrdi. Razmotrimo gore spomenuti primjer objašnjenja. Kada smo iznijeli tvrdnju da se Ludwig danas osjeća sretnim, njenu istinitost nismo doveli u pitanje, samo smo tvrdnjom Ludwig je jučer gledao zanimljivu predstavu u kazalištu nastojali objasniti zašto je Ludwig sretan. S druge strane, prije spomenuti primjer o Ernstu i Herbertu (vidi str. 32.) primjer je argumenta. Zašto je navedeni primjer argument, a ne objašnjenje? Naime, istinitost teze Ernst treba jesti kikiriki kada pije pivo dovodi se u pitanje, a primjer uključuje kontekst uvjeravanja – Herbert nastoji uvjeriti Ernsta da ovaj treba jesti kikiriki kada pije pivo, a Ernst nastoji uvjeriti Herberta u suprotno. Analizirajmo sljedeća dva primjera i uočimo razliku: Primjer 2. Jednog poslijepodneva Branimir sreće srednjoškolskog prijatelja Davida i nakon što je ovaj saznao da je Branimir upisao fakultet, upita ga: Branimire, zašto si upisao fakultet? Pa ti si uvijek govorio da fakultet nije za tebe i da te daljnje obrazovanje ne zanima. Branimir odgovara: Upisao sam se na fakultet zato što obrazovanje nikada ne može biti loša odluka. Primjer 3. Jednog poslijepodneva Branimir sreće srednjoškolskog prijatelja Davida te oni započnu razgovor o upisivanju na fakultet. David će Branimiru: Zašto uopće upisivati fakultet kada, čini se, diploma u ovoj zemlji malo vrijedi? Branimir odgovara: Dobro je upisati se na fakultet zato što obrazovanje nikada ne može biti loša odluka. U navedenim primjerima valja uočiti sljedeće. Iako su primjeri vrlo slični i moglo bi se zaključiti da oba uključuju argumente, to nije slučaj. Upisao sam se na fakultet zato što obrazovanje nikada ne može biti loša odluka. – primjer je objašnjenja. Dobro je upisati se na fakultet zato što obrazovanje nikada ne može biti loša odluka. – primjer je argumenta. Zašto? Valja promotriti kontekst iznošenja tvrdnji. U primjeru 1, ne dovodi se u pitanje tvrdnja Branimir se upisao na fakultet pa se razlogom koji se navodi Obrazovanje nikada ne može biti loša odluka navedena tvrdnja samo objašnjava. S druge strane, u primjeru 2, dovodi se u pitanje tvrdnja Dobro je upisati se na fakultet pa se razlogom Obrazovanje nikada ne može biti loša odluka tvrdnja nastoji opravdati s ciljem uvjeravanja sugovornika u njenu istinitost. 34 U prijašnjem potpoglavlju odredili smo argument kao opravdanje tvrdnje. No, kako smo naveli, i objašnjenje se može također odrediti kao opravdanje tvrdnje. Sukladno tomu, opravdanje tvrdnje nije dovoljno određenje argumenta pa bi preciznije određenje argumenta, da bismo ga mogli razlikovati od objašnjenja, bilo – opravdanje tvrdnje u kontekstu uvjeravanja. 36 Kritičko mišljenje: Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja

Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 36