Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 28

(ii) određeni skup tvrdnji jest argument, ali ne sadrži indikatore premisa i/ili indikatore konkluzije.
Ukoliko se rasuđivanje (ili raspravljanje ili iznošenje argumenata) ne može bez analize razaznati u
određenom tekstu, postoje metode koje pomažu u razjašnjavanju takovog rasuđivanja. Jedna od
takovih metoda je uvođenje indikatora premisa i indikatora konkluzije.29
Primjena metode uvođenje indikatora premisa i indikatora konkluzije može se ilustrirati na sljedećem tekstu:
Nedvojbeno je istina da ljudi u različitim društvima imaju različite običaje i različite pojmove o tome što je ispravno, a što je pogrešno. Ne postoji u svijetu slaganje
o tome koji su postupci ispravni, a koji pogrešni, mada se gledišta o tome prilično
preklapaju. Ako razmotrimo koliko su se moralna gledišta mijenjala od mjesta do
mjesta i od stoljeća do stoljeća, bilo bi privlačno pomisliti kako ne postoji nikakva
apsolutna moralna činjenica, već kako je moralnost uvijek relativna u odnosu na
društvo u kojem ste odgojeni. (Warburton, 1999, str. 62.)
Navedeni tekst ne sadrži indikatore premisa ili indikatore konkluzije, stoga se u svrhu što boljeg
razumijevanja teksta može iskoristiti metoda uvođenja indikatora premisa i indikatora konkluzije.
Postupak uključuje sljedeće korake:
1. Pročitati tekst s razumijevanjem.
2. Interpretirati, parafrazirati tekst uvođenjem indikatora premisa i indikatora konkluzije slijedeći smisao teksta i prirodno zaključivanje. Koristite se pomoćnim pitanjima:
• Što je pitanje rasprave? Što autor zaključuje? Odgovor na pitanje rasprave (ili autorov zaključak) je konkluzija argumenta. Prije rečenice za koju smatrate da označava autorov zaključak
dodajte riječi poput dakle, stoga, zaključujem da...
• Na koji način autor nastoji dokazati ono što zaključuje? Koji su razlozi njegova zaključka? Zašto x
(autorov zaključak)? Prije rečenica za koje smatrate da označavaju razloge za autorov zaključak dodajte riječi poput jer, budući da ...
3. Identificirati konkluziju (ono što se tvrdi) i premisu/e (razloge, opravdanje).
4. Konstruirati argument – odrediti premise i konkluziju. U konstrukciji argumenta ne moraju se
koristiti doslovne strukture rečenica iz teksta – važno je interpretirati, objasniti, sumirati tekst.
Rad na tekstu:
1.

Nedvojbeno je istina da ljudi u različitim društvima imaju različite običaje i različite pojmove
o tome što je ispravno, a što je pogrešno. Ne postoji u svijetu slaganje o tome koji su postupci
ispravni, a koji pogrešni, mada se gledišta o tome prilično preklapaju. Ako razmotrimo koliko
su se moralna gledišta mijenjala od mjesta do mjesta i od stoljeća do stoljeća, bilo bi privlačno
pomisliti kako ne postoji nikakva apsolutna moralna činjenica, već kako je moralnost uvijek
relativna u odnosu na društvo u kojem ste odgojeni. (Warburton, 1999, str. 62.)

29 Uvođenje indikatora premisa i konkluzije je metoda razjašnjavanja nejasnog rasuđivanja nalik na dakle test (The 'therefore' test)
koji predlaže Alec Fisher u svojoj knjizi Critical Thinking: An Introduction (2001).

28

Kritičko mišljenje: Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja