Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 171

Umjesto zaključka: kritički pristup priručniku U ovome poglavlju nastoji se usmjeriti pažnja na kritičko čitanje ovoga priručnika. Nakon što ste pročitali priručnik postavite si pitanje jeste li čitajući i učeći kritičko mišljenje, priručniku pristupali reproduktivno ili kritički. Naime, ukoliko ste teze zastupljene u priručniku mehanički i bez propitivanja prihvatili, vaš je pristup priručniku bio reproduktivan, u protivnom bio je kritički. Nastojeći u vama razviti vještine kritičkog mišljenja i vjerujući u njegovu vrijednost, važno je istaći da se i teze priručnika trebaju preispitivati i kritizirati, da u odnosu na njih treba razviti vlastiti stav te da treba koristiti i prihvatiti one informacije koje ste razmotrili, vrednovali i smatrate vrijednima. Teze iznesene u priručniku mogu se (i trebaju!) dovesti u pitanje i mnogi se s njima i neće složiti. Primjerice, u priručniku se zastupa teza da je logika filozofska disciplina, da je kritičko mišljenje filozofsko, itd. Razmotrite sljedeći dio teksta priručnika: Kritičko mišljenje teži izbjegavanju pukog verbalizma, formalizma i reproduktivnog znanja, a usmjerava se na procese analiziranja, istraživanja i preispitivanja. Sve je navedeno temeljna odlika filozofije. Dakle, kritičko mišljenje je filozofsko. Još k tome, dodaje se i sljedeće: Težiti ostvarenju karakteristika kritičkog mišljenja znači priznati i pridati važnost filozofiji i njenom pristupu svijetu. Ove teze nisu samorazumljive i neprijeporno im možemo uputiti prigovore. Srž kritičkog mišljenja nije davanje (točnog) odgovora, već proces propitivanja, aktivnost mišljenja i postupak vrednovanja. Nadalje, metodološke okvire za analizu i kritiku predstavljene u ovome priručniku treba prilagoditi sebi i određenom radu koji kritički analizirate ovisno o njegovu sadržaju i formi, a ne ga mehanički primjenjivati i bez razmišljanja koristiti. Okviri su pomoćna sredstva kojih se ne treba ‘slijepo držati’, već i o njima treba kritički promišljati. Zadaća je okvira usmjeravati, voditi i potaknuti kritičkog mislioca koji će pritom zadržati aktivnost, razvijati kreativnost i konačno izaći iz okvira. Stavovi o kritičkom mišljenju i njegovoj važnosti izneseni u ovome priručniku su jasni. U priručniku je iskazan stav da je kritičko mišljenje iznimno važno iz više razloga koji se jasno iznose u brojnim recima. No, dovesti u pitanje može se i stav pro kritičko mišljenje. Šalaj, primjerice, u radu koji je uzet kao primjer dobroga rada rasprave postavlja pitanje o ‘pozitivnosti’ kritičkog mišljenja, odnosno postavlja pitanje o tome možemo li programe koji propagiraju kritičko mišljenje smatrati oblikom političke indoktrinacije: Kritičko mišljenje: Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja 171