Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i

vrednovanja, traženja smisla, ukidanja samorazumljivosti, razvijanja sposobnosti argumentiranja i stvaranja novih struktura. Brojni su filozofi isticali važnost i korist filozofije u kojima se prepoznaju navedene karakteristike, a mogu se sažeti u sljedećem: • Filozofija vodi k slobodi mišljenja (Kalin, 1982) • Filozofija zadovoljava ljudske duhovne potrebe (Russell, 1982) • Filozofija pomaže u primjerenom stjecanju i korištenju znanja te ispravnom bavljenju državnim poslovima (Aristotel, 1996) • Filozofija vodi k razjašnjavanju misli, kritičkoj analizi i ispitivanju predrasuda, mnijenja, svakodnevnih razmišljanja (Russell, 1982; Wittgenstein,1987; Warburton, 1999; Nagel, 2002) Potonje određenje je usko povezano s kritičkim mišljenjem. Warburton (1999) ističe kako filozofija omogućava dobar način učenja kako jasnije misliti o različitim pitanjima o svijetu te osposobljava vještinama koji se mogu prenijeti na sva područja života. Metoda spoznavanja u filozofiji je mišljenje (Reškovac, 2008), ali ne bilo kakvo mišljenje – već kritičko mišljenje. Drugim riječima, filozofija uči kako (kritički) misliti koristeći kao metodu spoznavanja kritičko mišljenje. Prema tome, kritičko mišljenje je filozofsko. Posljedično, razvoj vještina kritičkog mišljenja nerazdvojiv je od filozofije. Kritičko mišljenje teži izbjegavanju pukog verbalizma, formalizma i reproduktivnog znanja, a usmjerava se na procese analiziranja, istraživanja i preispitivanja. Sve je navedeno temeljna odlika filozofije. Prema tome, težiti ostvarenju karakteristika kritičkog mišljenja znači priznati i pridati važnost filozofiji i njenom pristupu svijetu. Filozofska disciplina čiji je zadatak učenje pravilnog mišljenja je logika. Logika se, između ostalog, bavi metodama i principima koji se koriste da bi se (i) razlikovalo pravilno od nepravilnog zaključivanja; (ii) identificirale prirodne pogreške zaključivanja; (iii) pronašle, usvojile i koristile tehnike provjeravanja valjanih zaključaka. Razvoj pravilnog zaključivanja, kao temelja kritičkog mišljenja, nerazdvojiv je od logike. Dobro i kvalitetno obrazovanje17 podrazumijeva posjedovanje sposobnosti pravilnoga zaključivanja i istinitih uvjerenja. Budući da je logika filozofska disciplina koja razvija sposobnost pravilnog zaključivanja, ona predstavlja jedan od temelja dobrog i kvalitetnog obrazovanja. Iako jest slučaj da pojedinci spontano i neosviješteno u svakodnevnom razmišljanju i komuniciranju koriste oblike valjane misli, logika pojedincu omogućava učenje boljeg mišljenja, uočavanje određenih logičkih pogrešaka i načina ispravljanja pogrešaka. Značaj je logike u tome što razvija sposobnost mišljenja, razvija kvalitetu mišljenja i na taj način povećava mogućnost da zaključci temeljeni na tom mišljenju budu valjani. Logika je usustavila određena pravila i time omogućava pojedincima da, znajući ta pravila, postanu sigurni u valjanost svojega mišljenja. Učiti misliti predstavlja temelj i prožima sve pore čovjekovog života jer čovjek jest prije svega intelektualno, misleće biće. Na taj je način logika, kao temelj i nositelj sustava valjane misli, temelj i sastavnica svakog intelektualnog područja čovjekovog života. Ukoliko logika postane i u svakodnevnoj praksi temelj intelektualnih područja, svaki će pojedinac postati stvaralac koji, unoseći vlastitost i jedinstvenost, prestaje biti puki oponašatelj već gotovog i oblikovanog sadržaja. Nastojanja ostvarivanja ciljeva razvoja kritičkog mišljenja s pozivanjem na logiku izglednija su u kontekstu sve većeg prodora i protoka in formacija gdje načelo ‘Usvoji što više informacija!’ više nema smisla. 17 Obrazovanje kao proces stjecanja znanja i vještina. 16 Kritičko mišljenje: Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja

Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 16