Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 125
položaj prilikom zapošljavanja neovisno o nižim kvalifikacijama ili slabijoj osposobljenosti
za dati posao u usporedbi s njihovim muškim protukandidatima. Naime, pretpostavlja se da
su niže kvalifikacije također posljedica prošlih nepravdi, nedostupnosti mogućnosti obrazovanja, koje sada trebaju biti kompenzirane. Valja zapaziti da se, slijedeći ovaj tip argumentacije za AA, spol i dalje percipira kao moralno relevantan kriterij prilikom zapošljavanja.
Poželjno je naglasiti specifičnost koja će ili može utjecati na smjer rasprave,
moguće prigovore i sl.
PRISTUP ORIJENTIRAN NA BUDUĆNOST. Temeljni cilj programa AA, prema ovom pristupu, nije kompenzacija zbog diskriminacije u prošlosti već stvaranje budućeg dobra - i to,
kako neposredno moralnih dobara (više jednakosti, više pravednosti), tako i prudencijalnih
dobara (više mogućnosti za sve i sl.) - koji će dokinuti podređeni društveni položaj žena.
Ovaj tip argumentacije općenito se temelji na pretpostavci da povlašteni tretman žena predstavlja strategiju koja će društvo u cjelini učiniti boljim. Pretpostavlja se da programi AA
dosljednije štite prava jer stvaraju društvo u kojem će kršenje prava biti smanjeno, ako ne
već u potpunosti ukinuto. Osim ove općenite forme argumenta, dva specifičnija argumenta navode konkretna buduća dobra koja slijede iz primjene AA programa: argument uzora
(role-model) i argument raznovrsnosti (diversity). Argument uzora polazi od pretpostavke
da svi imamo stanovitu potrebu za uzorima jer nas ohrabruje saznanje da drugi poput nas
mogu biti uspješni. Povlašteni tretman žena omogućuje ženama da u mjeri većoj nego do
sada zaposjednu poželjnije i bolje plaćene pozicije. Posljedično, privilegirani tretman žena
bi mladim ženama osigurao uzore i tako premostio postojeći problem samoispunjavajućih
predviđanja koji navode te iste mlade žene da odustanu ili ne uspiju.127
Nadalje, privilegirani ili povlašteni tretman žena, dolaskom žena na neke ključne društvene pozicije, osigurao bi više raznovrsnosti nego do sada kada ključne položaje zauzimaju
muškarci što bi, posljedično, osiguralo širu osnovu za djelovanje. Primjerice, kada bi žene
zauzimale ključne javne položaje, predstavljanje ili zastupanje bilo bi daleko kompletnije.
Raznovrsnost je posebno nužna u politici, policiji ili socijalnim službama jer žene daleko
autoritativnije mogu zastupati interese žena, daleko lakše zadobiti povjerenje žena i daleko djelotvornije rješavati neke od njihovih problema.128 U tom smislu, smatra se da AA
programi promiču vrijednost raznovrsnosti i pluralnosti. Kako i ovaj pristup, poput kompenzacijskog, percipira spol kao moralno relevantan kriterij prilikom zapošljavanja, možemo zaključiti da prakse AA općenito pretpostavljaju da je spolna pripadnost bitan kriterij
prilikom zapošljavanja.
127 Vidi, Thomson, J.J. (1977), "A Preferential Hiring", u M. Cohen, T. Nagel i T. Scanlon (ur.) Equality and Preferential
Treatment, Princeton: Princeton University Press; Goldman, A., (1979), Justice and Reverse Discrimination, Princeton:
Princeton University Press; Koggel, C.M., (1997), "Expanding the Role of Role Modelling", u W. Cragg i C. Koggel (ur.),
Contemporary Moral Issues, Toronto: McGraw-Hill Ryerson.
128 Bergmann, B., (1996), In Defense of Affirmative Action, NewYork, Basic Books.
Kritičko mišljenje: Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja
125