Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i

tjelesne aktivnosti. Čisto racionalni uvid nije dovoljan za promjenu sedentarnog načina života, koji je masovno zahvatio današnjeg čovjeka. Takav način života nastao je kao posljedica razvoja suvremenih tehnoloških sredstava, a vidljiva posljedica je sve manji obim kretanja. Bez obzira na svakodnevna saznanja o negativnim posljedicama nekretanja po zdravlje čovjeka, pojedincu ta saznanja neće ništa značiti ukoliko ima negativan stav prema tjelesnom vježbanju. Stoga bi rješenje problema trebalo uključivati promjenu stava i usmjeravanje uma k stvaranju novih navika, kako bi se preventivno, a u ponekim slučajevima i terapijski, djelovalo na zdravlje pojedinca. Mnogi učenici, studenti i poslovni ljudi te oni starije dobi gaje negativne stavove prema sportu i rekreaciji. Učenik i student će često, jednako kao i odrastao čovjek, biti frustriran i nezadovoljan obavljanjem bilo kojeg oblika tjelesnog vježbanja, sve dok o njima razmišlja kao o frustrirajućim. Iz tog razloga će i zdravstveni rezultati koje bi trebali polučiti organizmi pojedinaca biti neadekvatni. Promjena u stavu prema tjelesnom vježbanju u novijim uvjetima života koji su zahvaćeni masovnom pojavom ‘hipokinezije’ – nedostatka kretanja, mogu drastično promijeniti rezultate zdravstvenog statusa pojedinca. Najveća revolucija moje generacije je otkriće da individue promjenom unutarnjeg mentalnog stava mogu promijeniti vanjske aspekte svog života. (William James) Na putu prema promijeni statičkog načina života, čovjek vrlo često, iako ima izgrađen pozitivan stav o tjelesnom vježbanju, ne uspijeva isto provesti u djelo. Tome svjedoči i istraživanje* koje je provedeno sa studentima 1. i 2. godine Filozofskog fakulteta u Rijeci u ak. 2006/07. god., a ono pokazuje da, iako velika većina ispitanih studenata smatra da tjelesno vježbanje pozitivno djeluje na zdravlje (92%) te da ima niz pozitivnih efekata (73%), većina se njih (59%) u slobodno vrijeme ne bavi nikakvom tjelesnom aktivnošću te smatraju da nastava tjelesne i zdravstvene kulture ne bi trebala biti obvezna (60%). Razlog takvog stanja vjerojatno leži u činjenici da, iako mnogi znaju koje posljedice nosi nekretanje, istovremeno žele živjeti ležernim životom. Postizanje cilja traži određena odricanja, a kad je tjelesno vježbanje u pitanju, podaci o nekretanju ukazuju da veliki dio pučanstva naprosto nije spreman na takav vid odricanja. Misli tog dijela ljudi vode smjerom da će radije povećavati stupanj dugovanja prema vlastitom zdravlju nego propustiti neke manje važne stvari koje si u određenom trenutku žele priuštiti. Takva stajališta potvrđuje istraživanje njemačke savjetničke tvrtke za marketing Brand-Trust,95 koje je ustanovilo da u novije vrijeme Europljani iz istočnih zemalja te Azijci preferiraju materijalna dobra za zadovoljenje sreće, dok je onima iz naprednih zapadnih zemalja ostvarivanje sreće usmjereno prema nematerijalnom luksuzu, što uglavnom podrazumijeva zdravlje, održavanje psihofizičke kondicije i obrazovanje. 95 Odisej. Biz Portal, »Nematerijalni luksuz važniji od raskoši«, http://www.odisej.biz/revija/ clanak.asp?id=4431. Kritičko mišljenje: Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja 105

Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 105