Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo POREZNI VODIČ ZA GRAĐANE | Page 24

Porezni vodič za građane Utvrđivanje porezne osnovice Od pojave prvih poreza pa do danas, kada su porezni odnosi detaljno uređeni brojnim zakonima, najčešće dvojbe nastaju pri utvrđivanju porezne osnovice na temelju koje se primjenom utvrđene porezne stope određuje porezna obveza. Porezna osnovica nije uvijek realno iskazana, što može biti posljedica neznanja ili nemara poreznog obveznika, ali i posljedica namjernoga netočnog iskazivanja poslovnih događaja kako bi se umanjila ili izbjegla porezna obveza. Kad porezno tijelo ne može utvrditi poreznu osnovicu na temelju poslovnih knjiga i evidencija, mora je procijeniti, i to ako porezni obveznik: u u u u ne može predočiti knjige ili evidencije koje je dužan voditi prema poreznim zakonima, ne izdaje propisane račune ili ne vodi poslovne knjige točno, uredno i pravodobno, ne može potvrditi podatke za oporezivanje vjerodostojnom dokument­ acijom, odbije sudjelovati u poreznom postupku ili onemogućuje provedbu porez­nog postupka. Osnovica poreza na dohodak, odnosno dobit fizičkih osoba može se utvrditi i procjenom, i to kao razlika između privatnih izdataka poreznog obveznika i/ili stečene privatne imovine i prijavljenog dohotka, odnosno dobiti ako se ne može dokazati da je ta razlika oporezivana. Porezni nadzor Činjenice bitne za oporezivanje porezno tijelo utvrđuje poreznim nadzorom, koji se može obavljati kod svih poreznih obveznika i drugih osoba koje imaju dokaze bitne za oporezivanje. Porezni je obveznik u postupku nadzora dužan surađivati (predočiti svu potrebnu dokumentaciju, dati sve tražene obavijesti i objašnjenja o poslovanju i sl.). Porezni nadzor obavljaju porezni revizori i inspektori, ali mogu ga provoditi i drugi ovlašteni državni službenici. Porezni nadzor može trajati od nekoliko dana do više mjeseci, ovisno o veličini poreznog obveznika, vrsti i broju poreza koji se nadziru, suradnji poreznog obveznika i sl. O poreznom nadzoru sastavlja se zapisnik. 24