J
OPTIMIST Zdravlje
edan od vodećih zdravstvenih problema u razvijenim zemljama i
zemljama u razvoju su kardiovaskularne bolesti. Učestalost kardiovaskularnih oboljenja u populaciji
među svim oboljenjima iznosi 14 16 procenata, a u odnosu na ukupan broj stanovništva ove bolesti
zahvataju čak 12-19 odsto populacije. Vodeći su uzrok prevremene
smrtnosti i invalidnosti.
Prateći dugo ishranu stanovništva kod nas i u svetu, mnogi autori su utvrdili da su odstupanja od racionalne ishrane u
snažnoj korelaciji sa kardiovaskularnom patologijom. Zbog toga se nepravilna ishrana najčešće
optužuje za pandemiju kardiovaskularnih oboljenja. Nutritivni faktori rizika su: hiperkalorijska srca najviše posredstvom porasta nivoa holesteishrana, visok unos masti životinjskog porekla rola u krvi. Holesterol se nalazi u namirnicama
(visok unos zasićenih masnih kiselina,a nedovo- životinjskog porekla, dok ga biljke uopšte ne saljan unos mononezasićenih i polinezasićenih drže. Međutim, povećan unos zasićenih masnih
masnih kiselina OMEGA 3, OMEGA 6 i visok unos kiselina, koje se nalaze u crvenom mesu, biljnim
holesterola), visok unos prostih ugljenih hidrata mastima, margarinima, punomasnom mleku,
(saharoze i skroba), disbalans u potrošnji pro- tvrdim sirevima, kajmaku, maslacu, mastima,
teina, nizak unos dijetalnih vlakana (iz voća, po- raznim vrstama peciva dovodi do većeg porasta
vrća i integralnih žitarica), deficit vitamina i nivoa holesterola nego od samog unosa holeminerala, preterano konzumiranje alkohola i sterola.
kafe kao i preterani unos kuhinjske soli.
Po zdravlje srca su opasni i rafinisani
Posledice konstantnog visokog kalo- ugljeni hidrati (konzumni beli šećer – saharoza,
rijskog unosa u dnevnom obroku su u korelaciji konditorski proizvodi, poslastičarski proizvodi,
sa gojaznošću, a time i rizikom od kardiovasku- itd.), kao i skrobna hrana (polirani pirinač, kromlanih bolesti. Tako, primera radi, za naše stano- pir, testenine).
vništvo je karakteristično korišćenje većih
količina masti i ugljenih
hidrata, a mali unos biljnih vlakana.
Pored korišćePrevencija kardiovaskularnih bolesti pravilnom ishranom
nja raznih masnih namaza, masnoće se često
preterano dodaju i prilikom pripreme hrane. Posebno je značajan unos
skrivenih masti, odnosno namirnica, koje sadrže veće količine masti,
kao sto su punomasno
mleko, tvrdi sirevi, suhomesnati proizvodi i liPiše: Dragana Miljković
snata testa. Masti iz
hrane utiču na pojavu
ateroskleroze i oboljenja
Nokaut Neprijateljima
iz tanjira
60
www.optimist.rs