Optimist magazin | Page 60

J OPTIMIST Zdravlje edan od vodećih zdravstvenih problema u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju su kardiovaskularne bolesti. Učestalost kardiovaskularnih oboljenja u populaciji među svim oboljenjima iznosi 14 16 procenata, a u odnosu na ukupan broj stanovništva ove bolesti zahvataju čak 12-19 odsto populacije. Vodeći su uzrok prevremene smrtnosti i invalidnosti. Prateći dugo ishranu stanovništva kod nas i u svetu, mnogi autori su utvrdili da su odstupanja od racionalne ishrane u snažnoj korelaciji sa kardiovaskularnom patologijom. Zbog toga se nepravilna ishrana najčešće optužuje za pandemiju kardiovaskularnih oboljenja. Nutritivni faktori rizika su: hiperkalorijska srca najviše posredstvom porasta nivoa holesteishrana, visok unos masti životinjskog porekla rola u krvi. Holesterol se nalazi u namirnicama (visok unos zasićenih masnih kiselina,a nedovo- životinjskog porekla, dok ga biljke uopšte ne saljan unos mononezasićenih i polinezasićenih drže. Međutim, povećan unos zasićenih masnih masnih kiselina OMEGA 3, OMEGA 6 i visok unos kiselina, koje se nalaze u crvenom mesu, biljnim holesterola), visok unos prostih ugljenih hidrata mastima, margarinima, punomasnom mleku, (saharoze i skroba), disbalans u potrošnji pro- tvrdim sirevima, kajmaku, maslacu, mastima, teina, nizak unos dijetalnih vlakana (iz voća, po- raznim vrstama peciva dovodi do većeg porasta vrća i integralnih žitarica), deficit vitamina i nivoa holesterola nego od samog unosa holeminerala, preterano konzumiranje alkohola i sterola. kafe kao i preterani unos kuhinjske soli. Po zdravlje srca su opasni i rafinisani Posledice konstantnog visokog kalo- ugljeni hidrati (konzumni beli šećer – saharoza, rijskog unosa u dnevnom obroku su u korelaciji konditorski proizvodi, poslastičarski proizvodi, sa gojaznošću, a time i rizikom od kardiovasku- itd.), kao i skrobna hrana (polirani pirinač, kromlanih bolesti. Tako, primera radi, za naše stano- pir, testenine). vništvo je karakteristično korišćenje većih količina masti i ugljenih hidrata, a mali unos biljnih vlakana. Pored korišćePrevencija kardiovaskularnih bolesti pravilnom ishranom nja raznih masnih namaza, masnoće se često preterano dodaju i prilikom pripreme hrane. Posebno je značajan unos skrivenih masti, odnosno namirnica, koje sadrže veće količine masti, kao sto su punomasno mleko, tvrdi sirevi, suhomesnati proizvodi i liPiše: Dragana Miljković snata testa. Masti iz hrane utiču na pojavu ateroskleroze i oboljenja Nokaut Neprijateljima iz tanjira 60 www.optimist.rs