Studije u zemljama Mediterana, Japana i Kine su pokazale da postoji korelacija između visokog unosa biljnih vlakana u hrani (
25-30g na dan) i niske stope kardiovaskularnih
bolesti. Namirnice bogate biljnim vlaknima su:
mekinje, integralna žita i proizvodi, jezgrasto
voće, sirovo povrće i voće.
Ishrana je važan segment praosnovne
(primordijalne), primarne, sekundarne i tercijalne prevencije kardiovaskularnih bolesti. Primordialna prevencija ističe u prvi plan pravilan
način ishrane, održavanje idealne telesne mase,
upražnjavanje umerene fizičke aktivnosti i dr.
Mere primarne prevencije su usmerene ka opštoj populaciji i populaciji sa visokim rizikom za
kardiovaskularne bolesti. U fazi primarne prevencije od posebne važnosti je raditi na sprečavanju dejstva faktora rizika ili njihovoj
eliminaciji, ako oni već postoje. Sastavni delovi
sekundarne i tercijalne prevencije obuhvataju
primenu odgovarajućeg dijetetskog režima,
menjanj