Optimist magazin 030 - jun 2016. | Page 7

L

GBTI karavan, pod sloganom „ Niko nije slobodan dok svi nismo slobodni“ krenuo je kroz Srbiju iz Niša, 16. maja 2016. godine. Cilj karavana bio je da otvori javni prostor za debatu o različitostima, nasilju i diskriminaciji prema LGBTI osobama, drugim problemima koji ih tište, da ponudi mehanizme uključivanja najšireg kruga građana i građanki u prevazilaženje i razbijanje postojećih predrasuda i stereotipa, kao i da upozna pripadnike i pripadnice zajednice u lokalnim sredinama i čuje o njihovim problemima i potrebama. Karavan je posetio Niš, Vrnjačku banju, Svilajnac, Kragujevac, Kruševac, Novi Sad, Vrbas, Apatin, Zrenjanin i Inđiju. U većini gradova to je bio prvi javni LGBTI skup.
Mislili smo da je situacija drugačija, da je društvo u celini postalo otvorenije i slobodnije. Lokalne sredine i dalje nemaju dovoljno( ili nema nikakvog) sadržaja koji su usmereni prema i za LGBTI zajednicu, najčešće nemaju kome da se obrate ukoliko imaju problem i potrebni su im pomoć, zaštita, podrška.
Na tribine, ili nakon njih, su dolazili hrabri ljudi koji žive u svom rodu i svojoj seksualnosti, svakodnevno i javno, da podele svoja iskustva. Sretali smo se i sa onima koji nisu LGBTI, ali imaju svoje priče i svoja iskustva različitih vidova nasilja i diskriminacije i koji razumeju i zastupaju da je to borba čiji će rezultat biti umnogome bolji ukoliko budemo nastupali zajedno.
Osim Kruševca, gde je direktor Kulturnog centra izvređao učesnike i učesnice „ LGBTI Karavana“ i nije dozvolio održavanje tribine, Šumadija i jug Srbije su poželeli dobrodošlicu i otvorili vrata svojih kulturnih centara i domova omladine, uz zadovoljavajući odziv zajednice i šire publike. Uz dobru saradnju sa lokalnim samoupravama, pripadnicima policije( pohvale za Vrnjačku banju u kojoj su svi došli u civilu),
Niko nije slobodan dok svi nismo slobodni

LGBTI karavan

piše: Anđela Čeh
lokalnim organizacijama civilnog društva i medijima, razgovori su bili produktivni i pokazali su pravu sliku i dali uvid u realno stanje stvari.
Vojvodina nas je malo zatekla. Novi Sad je ustupio Plavu salu Skupštine Grada, hvala, ali u kojoj nikada nismo videli tehničara, pustili klimu, povezali opremu... U ostalim gradovima policija je, raspoložena da podeli iskustva, tvrdila da nema zabeleženih napada na LGBTI osobe i da se to ne dešava, dok same LGBTI osobe tvrde da nasilje jeste prisutno. U Vrbasu, Apatinu i Zrenjaninu policija je pratila „ Karavan“ svuda po gradu, sve do izlaska vozila sa teritorije grada – naređenja i uputstva, kažu.
Lokalne sredine su – drugačije nego što smo mislili, i dalje zatvorene, ali sa velikim potencijalom i željom za proaktivnošću LGBTI osoba, potrebom za sadržajima i podrškom, otvorenošću kulturnih centara( pozdrav za Svilajnac) koji bi ugostili / organizovali kulturne manifestacije koje imaju LGBTI teme. Potvrdili smo koliko je važno da razgovaramo sa zajednicom, povezujemo, osnažujemo, slušamo, razgovaramo i ustanovili da bi „ Karavan“ trebalo da poseti još mnoge gradove, jer „ niko nije slobodan dok svi nismo slobodni“.
Zaključci i iskustva sa „ LGBTI Karavana“ biće predstavljeni svim zainteresovanim stranama i najširoj javnosti u Beogradu, u danima nakon održavanja šetnje „ Ponos Srbije“, zakazane za 25. jun.
Vodič kroz gej Srbiju

7