K
OPTIMIST Film
raj (LGBT) godine u Beogradu nesumnjivo obeležava Merlinka festival, već
sedam godina za redom.
Moram priznati da je to
ujedno i jedini LGBT događaj u gradu koji ispratim od
početka do kraja, možda
čak i jedini „ljudskopravaški“ događaj za koji imam
želudac i koji odskače od
šablona nabrajanja problema u društvu i moljakanja države da ih reši,
prikazivanja statističkih podataka i polemisanja
u nedogled bez ikakvog poentiranja i epiloga.
Čast izuzecima, zna se koji su. Takođe, to je jedan
od retkih događaja, uz BeFem koji takođe tradicionalno obeležava decembar u Beogradu, koji nije zatvorenog
tipa i koji je zaista „za svakoga“. Pravim
paralelu sa BeFemom iz razloga što je
to feministički događaj koji je potpuno
inkluzivan i za muškarce, na isti način
na koji je „Merlinka“ potpuno inkluzivna za strejt osobe. Ove godine se čak
održavao i neki koncert pank ili neke
takve muzike u isto vreme i na istom
mestu, na pauzama izvaljujem kako
sede izmešane ekipe posetilaca oba
događaja i međusobno prepričavaju jedni drugima utiske, jedni prepričavaju filmove, drugi
nastupe. Priceless.
Anyway, otvaranje festivala 2014. je
pokazalo da pojedina dešavanja nisu baš za svakoga i da ipak treba imati minimum kulture ponašanja na javnom mestu, pa čak i ako je
otvaranje koncipirano potpuno treš. Zato sam
bio malo zabrinut kako će to ovaj put izgledati,
ali ispalo je fino i Kvirela se dobro snašla, kao i
Markiza koja prošli put i nije baš blistala. Najblaže rečeno. Da se razumemo, i ove godine je
to bio potpuno treš performans, ali osmišljen i
urnebesno smešan, a to je treš kakav svi volimo,
želeli to da priznamo ili ne. Prateći program je
takođe bio odličan uz jedinog papu koji radi Pa-
Iz ugla gledaoca
Merlinka
piše: Nemanja Marinović
Foto: Marko Popović
Kvirela de Bil i Markiza de Sada
44
www.optimist.rs