NET | Nacionalni energetski tjednik 05 | Page 3

NE Rosatom bi gradio brazilske nuklearke

•• Zamjenik predsjednika Uprave Rosatom-a nedavno je izjavio kako njegova tvrtka želi graditi nuklearne elektrane u Brazilu. Kiril Komarov, zamjenik izvršnog direktora za međunarodno poslovanje i razvoj u ruskoj nuklearnoj korporaciji ROSA- TOM, izjavio je na nedavno održanom seminaru u Rio de

Janeiru da je Rosatom spreman razgovarati o projektima izgradnje i upravljanja ruskim nuklearnim elektranama te djelovati kao investitor ukoliko brazilska vlada pokaže interes za ovom vrstom suradnje.

Brazilska tvrtka Electrobras planira izgraditi četiri do osam nuklearnih elektrana do 2030. Rosatom trenutno radi na izgradnji 28 nuklearnih elektrana, od čega ih se 19 gradi van Rusije to jest u Indiji, Kini, Bjelorusiji, Turskoj i Vijetnamu. Prema navodima na službenoj internetskoj stranici tvrtke u rasponu od narednih 10 godina tvrtka je zaprimila narudžbe vrijedne oko 70 milijardi dolara. [ M. P.]

GeoSEE ima za cilj državama na području jugoistočne Europe osigurati alate i metode za postizanje održivog razvoja i široku primjenu ekonomski izvedivih, inovativnih i održivih tehnologija koju mogu osigurati primjenu niskotemperaturnih geotermalnih izvora u kombinaciji( hibridni sustavi) s drugim obnovljivim izvorima energije kao što su biomasa, solar ili bioplin...

Tomislav Marjanović tomislav. marjanovic @ croenergo. eu

•• Projekt GeoSEE( puni naziv Inovativno iskorištavanje nisko-temperaturnih geotermalnih izvora u jugoistočnoj Europi) odobren je za sufinanciranje unutar Transnacionalnog programa za Jugoistočnu Europu( SEE), a prijavila ga je i provodi Regionalna energetska agencija Sjever zajedno sa 16 partnera iz područja jugoistočne Europe.

Energija je jedan od glavnih izazova i problema s kojima se suočavaju države jugoistočne Europe, ali i Europska Unija u cjelini.

Ovaj projekt adresira upravo tu problematiku i činjenicu da je Europa u stalnom traženju novih i učinkovitijih energetskih izvora te teži za podizanjem energetske efikasnosti. Na razini Europe raste zabrinutost o pitanjima okoliša i energetske neovisnosti, a sve što se radi ponajviše se temelji upravo na povećanju iskorištavanja obnovljivih izvora energije i povećanju energetske efikasnosti.

Značajan doprinos ovim pitanjima može biti ponuđen kroz geotermalne izvore.

Zbog svoje snage, dostupnosti i niske emisije CO2, ova vrsta prirodnog resursa i oblika energije može značajno doprinijeti diversifikaciji energetskih portfelja u Europi te razvoju lokalnih ili regionalnih energetskih strategija.

Opći cilj projekta je pridonijeti brzom razvoju i implementaciji energetski učinkovite tehnologije bazirane na obnovljivim izvorima energije na području jugoistočne Europe i šire, a posebice one tehnologije koje omogućuju državama zastupljenima u projektu da iskoriste čist, održiv i rašireni domaći resurs.

GeoSEE želi dokazati da su niskotemperaturni geotermalni izvori važan energetski resurs koji zadovoljava navedene uvjete i može doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena te povezanom smanjenju emisija ugljičnog dioksida, ali i podizanju razine energetske neovisnosti.

GeoSEE ima za cilj državama na području jugoistočne Europe osigurati alate i metode za postizanje održivog razvoja i široku primjenu ekonomski izvedivih, inovativnih i održivih tehnologija koju mogu osigurati primjenu niskotemperaturnih geotermalnih izvora u kombinaciji( hibridni sustavi) s drugim obnovljivim izvorima energije kao što su biomasa, solar ili bioplin.

GeoSEE namjerava adresirati i trenutna ograničenja u nacionalnim i Europskim propisima koji ometaju ili onemogućavaju usvajanje i implementaciju hibridnih sustava koji su predmet ovog projekta.

Specifični ciljevi projekta su razvoj metodologije za analizu i procjenu potencijala za proizvodnju električne energije iz niskotemperaturnih geotermalnih izvora u kombinaciji s drugim obnovljivim izvorima energije, identifikacija tehnologija koje se mogu koristiti u integraciju niskotemperaturnih geotermalnih izvora s drugim oblicima obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne energije ili za provedbu inovativnih sustava grijanja, procjena potencijala niskotemperaturnih geotermalnih izvora, razvoj regionalnog modela iskorištavanja niskotemperaturnih geotermalnih izvora baziran na optimizaciji procesa integriranja, analiza tržišnog potencijal hibridnih sustava, izrada smjernica koje ciljaju sve razine vlasti- EU, nacionalna, regionalna i lokalna razina i pokazuju kako se predmetne tehnologije mogu iskoristiti za povećanje dostupnosti energije i učinkovitost resursa.

Osim navedenih ciljeva bitno je napomenuti kako će se

projektom identificirati ekološke prednosti geotermalnih izvora u pogledu smanjenja CO2, kao i procjena gospodarske i društvene prednosti koje bi mogle biti rezultat iskorištavanja niskotemperaturnih geotermalnih izvora.

FOTO: ENERGO MEDIA

•• Savez za energetiku Zagreba i Energo Media Servis završili su dodatak nedavno objavljenoj studiji o stanju projekata obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj, a na temelju podataka dostupnih zaključno s 31.05.2013. godine koje je objavio Hrvatski operator tržišta energije( HROTE).

U Republici Hrvatskoj je na dan 31.05.2013. godine, u sustavu poticaja, u pogonu 229 elektrana na obnovljive izvore energije( OIE), a iz tih je izvora u elektroenergetskoj mreži Hrvatske elektroprivrede, d. d., 210,773 MW snage. S financijske strane, u sektor obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj je do sada uloženo više od pola milijarde eura.

Po instaliranoj snazi, na prvom su mjestu vjetroelektrane s ukupno 175,250 MW( 10 projekata po TS-u iz 2007. godine), na drugom su mjestu kogeneracijska postrojenja s ukupno 10,493 MW( 3 projekta po TS-u iz 2007. godine) te na trećem mjestu zauzimaju, zanimljivo, elektrane na bioplin s ukupno 8,135 MW( 8 projekata po TS-u iz 2007. i 1 projekt po TS-u iz 2012. godine).

U idućih godinu dana( do kraja travnja 2014. godine) očekuje se ostvarenje 962 projekta ukupne snage 332,217 MW. Naime, analizirajući sklopljene ugovore o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora energije, a na temelju dostupnih podataka HROTE-a, u Republici Hrvatskoj postoji 962 postrojenja( projekta) koja još uvijek nisu priključena na elektroenergetsku mrežu.

Po planiranoj snazi, na prvom su mjestu vjetroelektrane s ukupno 229,00 MW( 5 projekata po TS-u iz 2007. i 3 projekta po TS-u iz 2012. godine), na drugom su mjestu elektrane na biomasu s ukupno 55,83 MW( 5 projekata po TS-u iz 2007. i 4 projekta po TS-u iz 2012. godine) te na trećem mjestu zauzimaju solarne elektrane s 33,72 MW( 31 projekt po TSu iz 2007. i čak 901 projekt po TS-u iz 2012. godine). [ T. M.]