NET | Nacionalni energetski tjednik 05 | Page 3

NE Rosatom bi gradio brazilske nuklearke

•• Zamjenik predsjednika Uprave Rosatom-a nedavno je izjavio kako njegova tvrtka želi graditi nuklearne elektrane u Brazilu . Kiril Komarov , zamjenik izvršnog direktora za međunarodno poslovanje i razvoj u ruskoj nuklearnoj korporaciji ROSA- TOM , izjavio je na nedavno održanom seminaru u Rio de

Janeiru da je Rosatom spreman razgovarati o projektima izgradnje i upravljanja ruskim nuklearnim elektranama te djelovati kao investitor ukoliko brazilska vlada pokaže interes za ovom vrstom suradnje .

Brazilska tvrtka Electrobras planira izgraditi četiri do osam nuklearnih elektrana do 2030 . Rosatom trenutno radi na izgradnji 28 nuklearnih elektrana , od čega ih se 19 gradi van Rusije to jest u Indiji , Kini , Bjelorusiji , Turskoj i Vijetnamu . Prema navodima na službenoj internetskoj stranici tvrtke u rasponu od narednih 10 godina tvrtka je zaprimila narudžbe vrijedne oko 70 milijardi dolara . [ M . P .]

GeoSEE ima za cilj državama na području jugoistočne Europe osigurati alate i metode za postizanje održivog razvoja i široku primjenu ekonomski izvedivih , inovativnih i održivih tehnologija koju mogu osigurati primjenu niskotemperaturnih geotermalnih izvora u kombinaciji ( hibridni sustavi ) s drugim obnovljivim izvorima energije kao što su biomasa , solar ili bioplin ...

Tomislav Marjanović tomislav . marjanovic @ croenergo . eu

•• Projekt GeoSEE ( puni naziv Inovativno iskorištavanje nisko-temperaturnih geotermalnih izvora u jugoistočnoj Europi ) odobren je za sufinanciranje unutar Transnacionalnog programa za Jugoistočnu Europu ( SEE ), a prijavila ga je i provodi Regionalna energetska agencija Sjever zajedno sa 16 partnera iz područja jugoistočne Europe .

Energija je jedan od glavnih izazova i problema s kojima se suočavaju države jugoistočne Europe , ali i Europska Unija u cjelini .

Ovaj projekt adresira upravo tu problematiku i činjenicu da je Europa u stalnom traženju novih i učinkovitijih energetskih izvora te teži za podizanjem energetske efikasnosti . Na razini Europe raste zabrinutost o pitanjima okoliša i energetske neovisnosti , a sve što se radi ponajviše se temelji upravo na povećanju iskorištavanja obnovljivih izvora energije i povećanju energetske efikasnosti .

Značajan doprinos ovim pitanjima može biti ponuđen kroz geotermalne izvore .

Zbog svoje snage , dostupnosti i niske emisije CO2 , ova vrsta prirodnog resursa i oblika energije može značajno doprinijeti diversifikaciji energetskih portfelja u Europi te razvoju lokalnih ili regionalnih energetskih strategija .

Opći cilj projekta je pridonijeti brzom razvoju i implementaciji energetski učinkovite tehnologije bazirane na obnovljivim izvorima energije na području jugoistočne Europe i šire , a posebice one tehnologije koje omogućuju državama zastupljenima u projektu da iskoriste čist , održiv i rašireni domaći resurs .

GeoSEE želi dokazati da su niskotemperaturni geotermalni izvori važan energetski resurs koji zadovoljava navedene uvjete i može doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena te povezanom smanjenju emisija ugljičnog dioksida , ali i podizanju razine energetske neovisnosti .

GeoSEE ima za cilj državama na području jugoistočne Europe osigurati alate i metode za postizanje održivog razvoja i široku primjenu ekonomski izvedivih , inovativnih i održivih tehnologija koju mogu osigurati primjenu niskotemperaturnih geotermalnih izvora u kombinaciji ( hibridni sustavi ) s drugim obnovljivim izvorima energije kao što su biomasa , solar ili bioplin .

GeoSEE namjerava adresirati i trenutna ograničenja u nacionalnim i Europskim propisima koji ometaju ili onemogućavaju usvajanje i implementaciju hibridnih sustava koji su predmet ovog projekta .

Specifični ciljevi projekta su razvoj metodologije za analizu i procjenu potencijala za proizvodnju električne energije iz niskotemperaturnih geotermalnih izvora u kombinaciji s drugim obnovljivim izvorima energije , identifikacija tehnologija koje se mogu koristiti u integraciju niskotemperaturnih geotermalnih izvora s drugim oblicima obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne energije ili za provedbu inovativnih sustava grijanja , procjena potencijala niskotemperaturnih geotermalnih izvora , razvoj regionalnog modela iskorištavanja niskotemperaturnih geotermalnih izvora baziran na optimizaciji procesa integriranja , analiza tržišnog potencijal hibridnih sustava , izrada smjernica koje ciljaju sve razine vlasti - EU , nacionalna , regionalna i lokalna razina i pokazuju kako se predmetne tehnologije mogu iskoristiti za povećanje dostupnosti energije i učinkovitost resursa .

Osim navedenih ciljeva bitno je napomenuti kako će se

projektom identificirati ekološke prednosti geotermalnih izvora u pogledu smanjenja CO2 , kao i procjena gospodarske i društvene prednosti koje bi mogle biti rezultat iskorištavanja niskotemperaturnih geotermalnih izvora .

FOTO : ENERGO MEDIA

•• Savez za energetiku Zagreba i Energo Media Servis završili su dodatak nedavno objavljenoj studiji o stanju projekata obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj , a na temelju podataka dostupnih zaključno s 31.05.2013 . godine koje je objavio Hrvatski operator tržišta energije ( HROTE ).

U Republici Hrvatskoj je na dan 31.05.2013 . godine , u sustavu poticaja , u pogonu 229 elektrana na obnovljive izvore energije ( OIE ), a iz tih je izvora u elektroenergetskoj mreži Hrvatske elektroprivrede , d . d ., 210,773 MW snage . S financijske strane , u sektor obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj je do sada uloženo više od pola milijarde eura .

Po instaliranoj snazi , na prvom su mjestu vjetroelektrane s ukupno 175,250 MW ( 10 projekata po TS-u iz 2007 . godine ), na drugom su mjestu kogeneracijska postrojenja s ukupno 10,493 MW ( 3 projekta po TS-u iz 2007 . godine ) te na trećem mjestu zauzimaju , zanimljivo , elektrane na bioplin s ukupno 8,135 MW ( 8 projekata po TS-u iz 2007 . i 1 projekt po TS-u iz 2012 . godine ).

U idućih godinu dana ( do kraja travnja 2014 . godine ) očekuje se ostvarenje 962 projekta ukupne snage 332,217 MW . Naime , analizirajući sklopljene ugovore o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora energije , a na temelju dostupnih podataka HROTE-a , u Republici Hrvatskoj postoji 962 postrojenja ( projekta ) koja još uvijek nisu priključena na elektroenergetsku mrežu .

Po planiranoj snazi , na prvom su mjestu vjetroelektrane s ukupno 229,00 MW ( 5 projekata po TS-u iz 2007 . i 3 projekta po TS-u iz 2012 . godine ), na drugom su mjestu elektrane na biomasu s ukupno 55,83 MW ( 5 projekata po TS-u iz 2007 . i 4 projekta po TS-u iz 2012 . godine ) te na trećem mjestu zauzimaju solarne elektrane s 33,72 MW ( 31 projekt po TSu iz 2007 . i čak 901 projekt po TS-u iz 2012 . godine ). [ T . M .]