LIPANJ | TJEDAN 04 NET |
|
|
|
NEWS
NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK
|
Novosti iz svijeta energetike pratite na: www. croenergo. eu |
3 |
PLINSKO-TRŽIŠE Makedonija ulazi u projekt plinovoda Južni tok
|
•• Makedonija će sljedeći tjedan potpisati finalni ugovor o priključivanju plinovodu Južni tok, čime će se službeno označiti i plan izgradnje posebnog kraka preko kojeg će se Makedonija opskrbljivati prirodnim plinom iz Rusije.
Zamjenik premijera za ekonomiju Zoran Stavreski izjavio je
|
da će taj ugovor biti potpisan sljedećeg tjedna u okviru Foruma u Sankt Petersburgu.
Osim navedenog, nisu poznati drugi detalji izgradnji kraka plinovoda kroz Makedoniju, odnosno javnosti još nije poznato da li će plin dolaziti preko Bugarske ili, što je vjerojatnije, kako prenose makedonski
|
mediji, preko Srbije.
Iz Washingtona su nekoliko puta stizale poruke Skoplju da se na ovaj način jača ruski utjecaj na Balkanu, no ambasador SAD-a u Makedoniji Paul Wohlers pozdravio je najavljenu plinofikaciju, ocijenivši da regija ima potencijal za razvoj plinskog tržišta.
|
Ministar rudarstva i prostornog planiranja Milan Bačević je u intervjuu Tanjugu nedavno izjavio da je resorno ministarstvo u dogovoru sa Srbijagasom i Gazpromom počelo prikupljati dokumentaciju za izradu prostornog plana posebne namjene za južni krak Južnog toka, koji treba ići duž cijele Srbije. [ T. M.] |
EUROPSKA-UNIJA Institut za razvoj poduzetništva i europske projekte o novim pravilima za naftnu industriju
Novom zakonskom regulativom postupak izdavanja Dozvole za istraživanje i sklapanje Ugovora o eksploataciji nafte i plina bi se objedinio i pojednostavio...
Tomislav Marjanović tomislav. marjanovic @ croenergo. eu
•• Odbor za pravne poslove Europskog parlamenta usvojio je " nova pravila igre " za velike igrače u naftnoj, plinskoj i rudarskoj industriji. Eksploatacija rudnih bogatstava je siva zona ispreplitanja privatnog i javnog profita i interesa.
Naime, iako bi načelno rudna bogatstva, kao i svi ostali darovi Majke Prirode trebale koristiti javnom interesu, institutom koncesija se ista nesmiljeno unovčuju i slijevaju u nesumnjivo privatne džepove.
Iako nitko ozbiljan ne očekuje da narod prirodna bogatstva vlastite države doslovno i neposredno koristi lopatom i bušilicom, postavlja se pitanje transparentnosti koncesionara i " podmazanost narodnih poslanika i izvršitelja " pri dodjeljivanju koncesija privatnim fizičkim ili pravnim osobama.
Upravo iz tog razloga, spomenuti odbor Parlamenta je usvojio odluku prema kojoj će velike kompanije u naftno-rudarskoj industriji biti obvezne javno objavljivati transakcije prema strukturama vlasti država u kojima posluju. Donošenje odluka o eksploataciji rudnih bogatstava vrijednih milijune petrodolara, izuzetno je podložno raznoraznim makinacijama i koruptivnim djelatnostima.
Nacrt novih zakonodavnih odredbi Odbora za pravne poslove Euparlamenta predviđa obvezu kompanija za objavljivanjem novčanih transakcija državnoj vlasti prema slijedećim kriterijima: sve transakcije državnim tijelima u iznosu višem od 100.000 EUR kompanije moraju javno objaviti, pri čemu se pod " državnim tijelima " podrazumijevaju tijela svih razina državne vlasti – federalna, republička, regionalna i lokalna; a pod " transakcijama koja se moraju javno objaviti " se podrazumijevaju plaćanja svih fiskalnih i parafiskalnih naknada, poreza i ostalih davanja kao preduvjeta za eksploataciju određenog rudnog bogatstva.
Novi prijedlog Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednici 9. svibnja 2013. godine i poslala u redovitu proceduru na prvo čitanje Hrvatskom saboru, također unosi mnoge novine u sustav eksploatacije rudnih bogatstava Hrvatske. Ovakvim Prijedlogom zakona nastoji se osnažiti i otvoriti tržištu eksploataciju nafte i plina u Hrvatskoj.
Novom zakonskom regulativom postupak izdavanja Dozvole za istraživanje i sklapanje Ugovora o eksploataciji nafte i plina bi se objedinio i pojednostavio. Dozvola bi jamčila investitoru pravo na istraživanje ugljikovodika i izravnu dodjelu Koncesije za eksploataciju ugljikovodika u slučaju proglašenja komercijalnog otkrića i pod uvjetom da investitor uredno izvršava sve obveze iz Ugovora.
Dozvolu za izvođenje naftno-plinskih radova izdavalo bi Ministarstvo gospodarstva nakon provedenog javnog natječaja, i to na period od 25 godina. U tih 25 godina ulazilo bi tzv. istražno razdoblje, koje bi maksimalno trajalo 6 godina i Razdoblje eksploatacije koje bi započinjalo izdavanjem koncesije, te trajalo do isteka periodu izvođenja radova određenog Dozvolom.
Kao i kod svih " kapitalnih ", " strateških " i drugih investicija " od osobitog javnog interesa ", zanimljiv je dio zakonskog teksta koji se odnosi na izvlaštenje vlasnika koji bi mogli stajati na putu investitorima.
Pa tako, čl. 18. st. 2. Prijedloga zakona predviđa ovlaštenje Agencije za ugljikovodike na pokretanje postupka izvlaštenja nad nekretninom čiji vlasnik onemogućuje investitora " u ostvarivanju njegovih prava iz Dozvole i Ugovora o eksploataciji ugljikovodika ", pod uvjetom da investitor ne uspije razriješiti imovinsko-pravni problem mirnim putem u roku od 90 dana.
Svakako da je krajnje vrijeme da država zakonski uredi ovaj sektor i ponudi tržištu neiskorišteno naftno-plinsko prirodno bogatstvo Jadrana. Međutim, aktivnija eksploatacija morskog podzemlja i privlačenje naftne industrije svakako zahtijeva uspostavu kvalitetnog sustava zaštite okoliša.
I takav kakav jest, masovan i s nemaštovitom, deficitarnom ponudom, turizam sudjeluje s čak 20 % u nejakom hrvatskom BDP-u. I baš zato treba eliminirati bilo kakvu mogućnost ekološke ugroze krhkog i( poprilično) netaknutog ekosustava Lijepe naše, države koja svoju obalu svijetu predstavlja pod motom – " Mediteran kakav je nekada bio ". [ WWW. EU-PROJEKTI. INFO ]
INA Održana Redovna glavna skupština Društva
•• INA je prošloga tjedna održala redovnu godišnju skupštinu na kojoj je bilo prisutno 9.830.706 glasova ili 98,307 % od ukupno 10.000.000 glasova. Između ostalog, na skupštini se raspravljalo o konsolidiranom i nekonsolidiranom financijskom izvješću s Izvješćem nezavisnog revizora za 2012. godinu i izvješće o stanju Društva i INA Grupe u 2012. godini. Donesena je odluka o upotrebi dobiti INA-e u 2012. godini. Donesena je razrješnica članovima Uprave za poslovnu godinu 2012., kao i razrješnica članovima Nadzornog odbora te je izvršen izvor revizora za tekuću godinu. Konačno, INA je na skupštini raspravljala o odluci o izmjenama predmeta poslovanja Društva( dopuna djelatnosti), o odluci o izmjenama i dopunama Statuta INA-e i konačno usvajanju potpunog teksta Statuta INA-e odnosno stavljanje van snage Statuta INA-e od 19.06.2012. godine. Dobit za 2012. godinu u iznosu od 1.323.177.412,93 kuna upotrebljava se za: zakonske rezerve u iznosu od 66.158.870,65 kuna, isplatu dividende u iznosu od 343.600.000,00 kuna( tj. 34,36 kuna po dionici) te zadržanu dobit u iznosu od 913.418.542,28 kuna. Glavna skupština utvrđuje 17. lipnja 2013. danom na koji dioničari stječu pravo isplate dividende. Dividenda će se isplatiti u novcu, dioničarima evidentiranim u depozitoriju Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d. d., Zagreb, najkasnije do 17. srpnja 2013. Za revizora poslovanja INA, d. d. u 2013. godini izabrana je revizorska tvrtka Deloitte d. o. o., Radnička cesta 6, Zagreb. Izmijenjen je i predmet poslovanja Društva na način da su dodane sljedeće djelatnosti: opskrba brodova i plovila pitkom vodom, istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja, pružanje usluga informacijskog društva, organizacija savjetovanja, seminara i tečajeva, računalne i srodne djelatnosti, proizvodnja, promet i javno prikazivanje audiovizualnih djela, djelatnost pružanja audio i audiovizualnih medijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih mreža, djelatnost pružanja usluga elektroničkih publikacija putem elektroničkih komunikacijskih mreža, djelatnost pružanja medijskih usluga televizije i radija, financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima( engl. forfeiting), otkup potraživanja s regresom ili bez njega( engl. l. factoring), usluge vezane uz poslove kreditiranja: prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost, posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu, savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sličnih pitanja te pružanje usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u drugim društvima, grafički dizajn, grafičko oblikovanje itd. [ T. M.]