Povećanje proizvodnje i sigurnosti FN elektrane
14
KOMENTARI
TJEDAN 04 | LIPANJ NET
MOBIS-SOLAR. HR
UREDNIČKI KOMENTAR
Tomislav Marjanović predsjednik Saveza za energetiku Zagreba
Povećanje proizvodnje i sigurnosti FN elektrane
•• Kao u svakoj investiciji, tako je i kod solarnih elektrana imperativ povećati prihode i proizvodnju te osigurati siguran i stabilan rad sustava. Najčešće se u tom pogledu govori o odabiru kvalitetnih fotonaponskih modula, koji čine najveći dio investicije. Međutim, nikako ne treba zanemariti važnost pretvaranja istosmjerne struje koju moduli proizvode u izmjeničnu koja se daje u mrežu. Uređaj koji obavlja tu funkciju, izmjenjivač tj. inverter, uobičajeno je jedan centralni uređaj na koji se u više nizova spajaju svi fotonaponski moduli. U praksi se često javlja problem ' najslabije karike u lancu ' – ako je jedan modul u nizu zasjenjen, primjerice zbog dimnjaka ili obližnjeg stabla, cijeli taj niz proizvodi manje el. energije budući da su moduli serijski spojeni. SolarEdge optimizatori proizvodnje su uređaji koji se montiraju uz svaki fotonaponski modul i čine ga neovisnim od ostalih. I dalje postoji jedan izmjenjivač električne energije, međutim svaki modul proizvodi točno onoliko električne energije koliko je trenutna osunčanost. To omogućuje i praćenje rada solarne elektrane na razini modula, bez dodatnih komunikacijskih uređaja i troškova, što sustav čini posebno zanimljivim za investitore, priopćili su iz tvrtke Mobis solar d. o. o., zastupnika SolarEdge tehnologije za hrvatsko tržište koji su tu inovativnu tehnologiju predstavili i u sklopu 4. Zagrebačkog energetskog tjedna. Trenutno je po evidenciji HRO- TE-a potpisano gotovo 900 Ugovora o otkupu električne energije te je rok za izgradnju tih elektrana godina dana. Dio je već u izgradnji, no očekuje se da će veći dio elektrana u izgradnju nakon ljeta i turističke sezone, posebno u primorskim krajevima.
Tomislav Marjanović glavni urednik NET-a
Potrebno je pronaći ispravan model zaštite HEP-a i time energetskih resursa
•• Najnoviji tekst Igora Lasića za njemački list Deustche Welle pod naslovom ' Zadnji čavao u lijesu hrvatske energetike ' trebali bismo protumačiti kao još jedno ozbiljno upozorenje kako je potrebno u što skorijem vremenu pronaći ispravam model zaštite HEP-a i time nacionalnih energetskih resursa.
To se poklapa i s mojim nedavnim napisom u članku ' Trebamo zaštititi interese HEP-a i resurse ', gdje sam postavio više teza " Tko će pobijediti u utrci za korištenjem raspoloživih energetskih izvora i tko će njima upravljati? Izgradnjom TE Plomin i HE Ombla, dravskih i savskih hidroelektrana te drugih projekata i to u ingerenciji najveće hrvatske elektroenergetske kompanije, još uvijek u 100 postotnom vlasništvu hrvatske države, štitimo ne samo nacionalnu energetsku samodostatnost( čime izravno postižemo industrijsku i opće gospodarsku konkurentnost) već i energetsku dominaciju u našem vlasništvu te ostavljamo vrijedno nasljeđe budućim generacijama. Moramo priznati da je pobuna malo pretjerana jer u konačnici svi želimo da nam žarulja, kad god poželimo, svijetli. Bez obzira tko je predsjednik Uprave i bez obzira na eventualno pokoje sporno pitanje zaštite okoliša. Je li bi itko za to brinuo da nam energija nije dostupna svakodnevno?"
Board of directors
David John
President, Editor in Chief
David John
President, Editor in Chief
David John
President, Editor in Chief
Komentar Igora Lasića prenosimo u cijelosti, a vi sami procijenite kako ćete ga protumačiti.
" Najnovije vijesti ukazuju na konačni fijasko razvojne politike hrvatskog energetskog sektora, ako se politikom uopće može nazvati vladina praksa evidentnog te sustavnog nanošenja štete tome strateškom nacionalnom blagu, navodi njemački list Deutsche Welle.
Dva najveća dugoročno razvojna projekta Hrvatske elektroprivrede, planirane elektrane Ombla i Plomin C, koncem svibnja doživjeli su ozbiljne – možda i fatalne – investicijske udarce. Europska banka za obnovu i razvoj tako je HEP-u definitivno odbila ključni kredit za gradnju podzemne akumulacije nad izvorom rijeke Omble pokraj Dubrovnika, a zbog previsokog ekološkog rizika. U zacrtanom projektu širenja spomenute termoelektrane u Istri, pak, bilježi se odustajanje mogućih privatnih investitora.
Managing Editors
David John
President, Editor in Chief
David John
President, Editor in Chief
David John
President, Editor in Chief
Ako tome pribrojimo simultani dolazak njemačke energetske tvrtke RWE, kao prve velike strane kompanije na ovdašnjem tržištu, nameće se pitanje: kako se Hrvatska, odnosno njezine vlade, namjeravaju nositi s kroničnim deficitom energenata i s vjerojatnim daljnjim rastom njihove tržišne cijene? Naravno, to uz pretpostavku da se država uopće želi zadržati u energetskom sektoru kako bi presudno kontrolirala taj sektor. No, sudeći po HEPu, a kriminalno proćerdanu Inu da i ne spominjemo, takva želja nipošto nije izvjesna.
Štoviše, prije će biti da je riječ o posve suprotnoj nakani, jer je teško protumačiti upravnu praksu HEP-a na drugi način. Nema bitne razlike između toga i mnogih drugih primjera u državnom portfelju, ali je riječ o poduzeću koje ostvaruje preko 13 milijardi kuna prihoda godišnje, čime se njegov slučaj već i po dimenzijama izdvaja u red najvažnijih. Stratešku privrednu i političku važnost samog energetskog sektora zacijelo ne treba ni spominjati, pa je i HEP moguće razmatrati kao okosnicu čitave te grane.
U posljednjih pet godina, dakle, isprobana su na čelu HEP-a četvorica predsjednika uprave, a na ostalim direktorskim pozicijama znala su se u jednoj godini promijeniti do tri imena. Obilato preplaćena menadžerska grupacija narasla je vremenom usprkos gubicima i razvojnopolitičkim neuspjesima. Najpoduzetniji su odnosili ekskluzivne informacije, plod skupo plaćenih znanstvenih studija, u privatni sektor. Tako su otvorene neke profitabilne vjetroelektrane, taj u HEP-u nimalo slučajno zanemaren, mada ekološki prihvatljiv resurs.
Ovaj naš sugovornik, međutim, ukazuje i na problem nejasno podijeljenih ovlasti među upravnim kadrom HEP-a, što
News paper
David John
President, Editor in Chief
David John
President, Editor in Chief
David John
President, Editor in Chief jasno razotkriva politički utjecaj na kompaniju, i nisku kulturu korporativnog upravljanja. Poduzeće je podložno i kreditnom rejtingu, da bi nevolja bila veća, pa se pod prijetnjom njegova smanjenja režu i sredstva za investicije. " U vođenju tvrtke prevladava kratkoročni vremenski horizont, što se nikako ne slaže s izrazito dugoročnim karakterom ulaganja u tom sektoru ", rekao je Cvijanović za Deutsche Welle.
Tekst pod naslovom ' Zadnji čavao u lijesu hrvatske energetike ' trebali bismo protumačiti kao još jedno ozbiljno upozorenje...
Tomislav Marjanović
Ulaskom konkurenata, kako nadalje doznajemo od njega, bit će se sve teže prilagoditi uvjetima tržišta te interesnih skupina koje iz privatizacije HEP-a žele vući ekstraprofit. Slično razmišlja i Denis Geto, predsjednik sindikata TEHNOS u HEP-u, jedan od najistaknutijih i najsustavnijih kritičara pogubne politike vođenja te firme. Ovdje treba napomenuti da je Geto konfrontiran i s velikim dijelom hrvatskih privatnih medija koji probleme HEP-a najčešće lociraju u višku
David John
President, Editor in Chief
David John
President, Editor in Chief
David John
President, Editor in Chief radničke populacije, te njezinim regresima i božićnicama.
" Oni tako gađaju metu od nekoliko milijuna kuna godišnje, dok namjerno zapostavljaju onu od nekoliko stotina milijuna ili čak preko milijardu ", kaže Geto za DW, zatim nabrajajući posljedice. Ukratko, medijski gotovo intaktnom ostaju pitanja intenzivnog uhljebljivanja zaslužnih stranačkih uglednika, te već navedena ulagačka impotentnost HEP-a, kao i logično opadanje razine stručnosti među zaposlenima u tom poduzeću. Jer, povrh svega drugog, zanemarena je i nužnost stalne reprodukcije stručnog kadra u samoj proizvodnji.
" Direktori se mijenjaju kao da je posrijedi hokej, a ne nacionalna energetska kompanija. Cijena struje diže se bez valjane razvojne svrhe, HEP se neopravdano zadužuje kroz milijarde kuna obveznica, i zapravo se čitavo vrijeme radi protivno javnom interesu, a za nečiji parcijalni, stranački i privatni ", ogorčen je čelnik TEH- NOS-a. Stoga ne iznenađuje njegov zaključak da se Hrvatska elektroprivreda hotimice upropaštava, kako bi se na koncu netko svojski okoristio.
Doista, poznato je da reorganizacija proizvodnog dijela tvrtke kasni, a nitko se na to ne obazire. Struka održavanja postrojenja navodno je već devastirana, i uskoro neće bi-
Tonight ' s Editors
David John
President, Editor in Chief
David John
President, Editor in Chief
David John
President, Editor in Chief