FOTO: ENERGO MEDIA

U energetskom aspektu spominju se tri primjera i to kategorizirana u sljedeće tri tematske cjeline- Niskougljična industrija, Mjere energetske efikasnosti u objektima kulturne baštine te Ruralna elektrifikacija obnovljivim izvorima energije...

Tomislav Marjanović

tomislav. marjanovic @ croenergo. eu

•• Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Program Ujedinjenih naroda za razvoj( UNDP) nedavno su na stručnom skupu predstavili Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja( LEDS) za Hrvatsku, na kojem su zajednički radili od siječnja 2012. Okvir će poslužiti kao podloga za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske sa sektorskim ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2050.

" Hrvatska u svom razvoju želi trostruku dobit: ekonomski rast, društveni razvoj i očuvan okoliš. Strategija niskougljičnog razvoja vodi nas bliže tom cilju ", rekao je tom prigodom ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović te dodao da je ideja o nužnosti odabira između zaštite okoliša i gospodarskog razvoja pogrešna te da zaštita okoliša i rad na ublažavanju klimatskih promjena mogu biti generatori gospodarskog rasta i zalog zelene budućnosti.

Izrada LEDS-a obaveza je Hrvatske kao buduće članice Europske unije koja je postavila ambiciozan cilj smanjenja emisija CO2 za 20 posto do 2020. te kao potpisnice Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime. Niskougljični razvoj nije samo obaveza već i prilika za

Hrvatsku. Prema analizi UNDPa iz 2010., usredotočenost na korištenje obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost u konačnici može dovesti do kreiranja 80.000 " zelenih " radnih mjesta.

Na tom je skupu zaključeno da smanjenje emisije stakleničkih plinova predstavlja izazov, ali i priliku za povećanje konkurentnosti i poticaj za trajni gospodarski rast. Naglašeno je i da koncept puta prema niskougljičnom konkurentnom razvoju, temeljen na osnovnim načelima održivog razvoja koji podrazumijeva ravnotežu društvenih, gospodarskih i okolišnih ciljeva, nema alternative. Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2050. godine utvrđuje smjernice vezane uz ciljeve, vizije i prioritetne mjere te instrumente provedbe Strategije. Ukazuje na nužnosti sveobuhvatnog pristupa, međusektorske suradnje i participacije svih dionika, nužnost stručnih analiza kao i snažne političke volje.

Kako bi oblikovali Okvir za Strategiju, više od 200 stručnjaka iz državnih institucija, akademske zajednice i civilnog društva aktivno je sudjelovalo na dva nacionalna savjetovanja te sedam sektorskih radionica za promet, poljoprivredu, energetiku i industriju, gospodarenje otpadom, korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo, zgradarstvo i turizam.

Strategija niskougljičnog razvoja traži korjenite promjene u obrascima ponašanja, na osobnoj, korporativnoj i društvenoj razini. Na njenoj izradi i provedbi nastavit će se raditi kroz podršku regionalnog projekta financiranog sredstvima EU,

a izrada će postati i obveza za države članice prema novom prijedlogu europske Uredbe o mehanizmima za praćenje stakleničkih plinova.

U sklopu stručnog skupa održana je i panel rasprava na temu " Niskougljični razvoj kao prilika za hrvatsko gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta ", na kojoj su sudjelovali stručnjaci Ministarstva zaštite okoliša i prirode te drugih relevantnih institucija. Sudionicima skupa predstavljeni su i primjeri dobre prakse niskougljičnog razvoja u Hrvatskoj kao poticaj za daljnje djelovanje. Pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode Mario Obrdalj održao je prezentaciju na temu puta prema niskougljičnom razvoju Hrvatske.

U energetskom aspektu spominju se tri primjera i to kategorizirana u sljedeće tri tematske cjeline- Niskougljična industrija, Mjere energetske efikasnosti u objektima kulturne baštine te Ruralna elektrifikacija obnovljivim izvorima energije. U današnjem broju Nacionalnog energetskog tjednika donosimo primjere dobre prakse za sve navedene tematske cjeline.

Niskougljična industrija

Niskougljična industrija znači tranziciju prema niskougljičnim tehnologijama uz primjenu mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Pri tome se potiču inovativni i učinkoviti pristupi korištenja novih i postojećih tehnologija što je i prilika za iskorak postojeće industrije( npr. brodogradnja u razvoju vjetroturbina) ili razvoj novih grana industrije u području biomase, recikliranja ili proizvodnje energije iz otpada i sintetskih

plinova. Solana Pag je pokrenula projekt zamjene korištenja mazuta kao primarnog energenta sa šumskom biomasom. Kotao na biomasu je isporučila hrvatska firma, a domaće firme su odradile i građevinske radove. Potpisan je ugovor s Hrvatskim šumama, a šumska biomasa se nabavlja iz obližnjih šumarija Hrvatskih šuma. Sezona proizvodnje soli traje maksimalno pola godine, ali bi se uz konkurentniju i jeftiniju proizvodnju energije sezona mogla i produžiti. Period povrata investicije se procjenjuje na 3 godine. " Mazut je preskup i da se nismo odlučili na ovaj projekt, Solana Pag bi se zatvorila ", objasnio je Josip Novosel, iz tvrtke investitora.

Mjere energetske efikasnosti u objektima kulturne baštine

Gospodarenje energijom u javnim zgradama je opće prihvaćena praksa u zgradarstvu, no postoji i potreba za očuvanjem zgrada proglašenih kulturnom baštinom. U Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske ukupno je upisano 4930 trajno i 564 preventivno zaštićena dobra graditeljske baštine. U praksi postoje dobri primjeri gdje su " pomireni " strogi zahtjevi konzervatora sa suvremenim rješenjima koja štede energiju. Barokni dvorac Lužnica, nedaleko Zaprešića, pripada prvoj spomeničkoj kategoriji. U sklopu projekta " Zeleni dvorac " u dvorac je ugrađena geotermalna dizalica topline koja koristi energiju tla za grijanje i hlađenje prostora. Niži troškovi za energiju su omogućili održivo poslovanje i prenamjenu dvorca. Projektom se u zimskim mjesecima ostvaruju mjesečne uštede od oko 40.000 kuna u odnosu na grijanje na plin. " Samostan se u Buškom Blatu grijao