FOTO : ENERGO MEDIA

U energetskom aspektu spominju se tri primjera i to kategorizirana u sljedeće tri tematske cjeline - Niskougljična industrija , Mjere energetske efikasnosti u objektima kulturne baštine te Ruralna elektrifikacija obnovljivim izvorima energije ...

Tomislav Marjanović

tomislav . marjanovic @ croenergo . eu

•• Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Program Ujedinjenih naroda za razvoj ( UNDP ) nedavno su na stručnom skupu predstavili Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja ( LEDS ) za Hrvatsku , na kojem su zajednički radili od siječnja 2012 . Okvir će poslužiti kao podloga za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske sa sektorskim ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2050 .

" Hrvatska u svom razvoju želi trostruku dobit : ekonomski rast , društveni razvoj i očuvan okoliš . Strategija niskougljičnog razvoja vodi nas bliže tom cilju ", rekao je tom prigodom ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović te dodao da je ideja o nužnosti odabira između zaštite okoliša i gospodarskog razvoja pogrešna te da zaštita okoliša i rad na ublažavanju klimatskih promjena mogu biti generatori gospodarskog rasta i zalog zelene budućnosti .

Izrada LEDS-a obaveza je Hrvatske kao buduće članice Europske unije koja je postavila ambiciozan cilj smanjenja emisija CO2 za 20 posto do 2020 . te kao potpisnice Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime . Niskougljični razvoj nije samo obaveza već i prilika za

Hrvatsku . Prema analizi UNDPa iz 2010 ., usredotočenost na korištenje obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost u konačnici može dovesti do kreiranja 80.000 " zelenih " radnih mjesta .

Na tom je skupu zaključeno da smanjenje emisije stakleničkih plinova predstavlja izazov , ali i priliku za povećanje konkurentnosti i poticaj za trajni gospodarski rast . Naglašeno je i da koncept puta prema niskougljičnom konkurentnom razvoju , temeljen na osnovnim načelima održivog razvoja koji podrazumijeva ravnotežu društvenih , gospodarskih i okolišnih ciljeva , nema alternative . Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2050 . godine utvrđuje smjernice vezane uz ciljeve , vizije i prioritetne mjere te instrumente provedbe Strategije . Ukazuje na nužnosti sveobuhvatnog pristupa , međusektorske suradnje i participacije svih dionika , nužnost stručnih analiza kao i snažne političke volje .

Kako bi oblikovali Okvir za Strategiju , više od 200 stručnjaka iz državnih institucija , akademske zajednice i civilnog društva aktivno je sudjelovalo na dva nacionalna savjetovanja te sedam sektorskih radionica za promet , poljoprivredu , energetiku i industriju , gospodarenje otpadom , korištenje zemljišta , promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo , zgradarstvo i turizam .

Strategija niskougljičnog razvoja traži korjenite promjene u obrascima ponašanja , na osobnoj , korporativnoj i društvenoj razini . Na njenoj izradi i provedbi nastavit će se raditi kroz podršku regionalnog projekta financiranog sredstvima EU ,

a izrada će postati i obveza za države članice prema novom prijedlogu europske Uredbe o mehanizmima za praćenje stakleničkih plinova .

U sklopu stručnog skupa održana je i panel rasprava na temu " Niskougljični razvoj kao prilika za hrvatsko gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta ", na kojoj su sudjelovali stručnjaci Ministarstva zaštite okoliša i prirode te drugih relevantnih institucija . Sudionicima skupa predstavljeni su i primjeri dobre prakse niskougljičnog razvoja u Hrvatskoj kao poticaj za daljnje djelovanje . Pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode Mario Obrdalj održao je prezentaciju na temu puta prema niskougljičnom razvoju Hrvatske .

U energetskom aspektu spominju se tri primjera i to kategorizirana u sljedeće tri tematske cjeline - Niskougljična industrija , Mjere energetske efikasnosti u objektima kulturne baštine te Ruralna elektrifikacija obnovljivim izvorima energije . U današnjem broju Nacionalnog energetskog tjednika donosimo primjere dobre prakse za sve navedene tematske cjeline .

Niskougljična industrija

Niskougljična industrija znači tranziciju prema niskougljičnim tehnologijama uz primjenu mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije . Pri tome se potiču inovativni i učinkoviti pristupi korištenja novih i postojećih tehnologija što je i prilika za iskorak postojeće industrije ( npr . brodogradnja u razvoju vjetroturbina ) ili razvoj novih grana industrije u području biomase , recikliranja ili proizvodnje energije iz otpada i sintetskih

plinova . Solana Pag je pokrenula projekt zamjene korištenja mazuta kao primarnog energenta sa šumskom biomasom . Kotao na biomasu je isporučila hrvatska firma , a domaće firme su odradile i građevinske radove . Potpisan je ugovor s Hrvatskim šumama , a šumska biomasa se nabavlja iz obližnjih šumarija Hrvatskih šuma . Sezona proizvodnje soli traje maksimalno pola godine , ali bi se uz konkurentniju i jeftiniju proizvodnju energije sezona mogla i produžiti . Period povrata investicije se procjenjuje na 3 godine . " Mazut je preskup i da se nismo odlučili na ovaj projekt , Solana Pag bi se zatvorila ", objasnio je Josip Novosel , iz tvrtke investitora .

Mjere energetske efikasnosti u objektima kulturne baštine

Gospodarenje energijom u javnim zgradama je opće prihvaćena praksa u zgradarstvu , no postoji i potreba za očuvanjem zgrada proglašenih kulturnom baštinom . U Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske ukupno je upisano 4930 trajno i 564 preventivno zaštićena dobra graditeljske baštine . U praksi postoje dobri primjeri gdje su " pomireni " strogi zahtjevi konzervatora sa suvremenim rješenjima koja štede energiju . Barokni dvorac Lužnica , nedaleko Zaprešića , pripada prvoj spomeničkoj kategoriji . U sklopu projekta " Zeleni dvorac " u dvorac je ugrađena geotermalna dizalica topline koja koristi energiju tla za grijanje i hlađenje prostora . Niži troškovi za energiju su omogućili održivo poslovanje i prenamjenu dvorca . Projektom se u zimskim mjesecima ostvaruju mjesečne uštede od oko 40.000 kuna u odnosu na grijanje na plin . " Samostan se u Buškom Blatu grijao