LIPANJ | TJEDAN 03 NET |
INTERVJU TJEDNA NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK
|
Intervjue tjedna pratite na portalu: www. croenergo. eu |
17 |
|
na trenutno stanje financiranja projekata OIE u Hrvatskoj?
MF: Financiranje nije nikada bilo problematično, za razliku od hrvatske administracije koja je zapravo jedini demotivirajući faktor razvoja. Neke nadležne institucije poput HROTE-a ili Ministarstva gospodarstva u kojima se osjeća dominacija mladih, zbilja odlično rade svoj posao. Međutim, da bi pokrenuli investiciju potrebno je dobit suglasnost većeg broja institucija i tu sve staje.
Naime, dovoljno je da samo jedna od institucija u nizu odugovlači s ishođenjem dokumentacije kako bi cijeli projekt bio na čekanju. Snaga birokratske učinkovitosti svake zemlje, ovisi o snazi najslabije karike u lancu. Što vrijedi da neke institucije rade besprijekorno, ako ostale koče razvoj stvaranja novih vrijednosti?! Smatram to najvećim demotivirajućim faktorom za investitore u Hrvatskoj.
Kao predsjednik Uprave VR Enbekon-a u Hrvatskoj, konzorcija osnovanog na inicijativu Volks i Raiffeisen banaka iz Baden-Württemberga, mogu naglasiti da je vrlo vjerojatno kako nam se na ovim prostorima ne može ponuditi toliki broj projekata koliko bi ih mogli realizirati. Ali, da bi se to ostvarilo država jednostavno mora dati svoj impuls i doprinos, želi li nositi epitet investicijski prijateljskog okruženja. Osobno čvrsto vjerujem da će se ova frustrirajuća situacija za investitore u Hrvatskoj brzo promijeniti. Bilo bi to najbolje što se ovoj predivnoj zemlji može desiti.
TM: Koliko je teško bilo prebaciti se na " hrvatski način " poslovanja i u kojoj je mjeri on različit u odnosu na poslovanje van Hrvatske?
|
MF: Najveća je razlika u etičkom kodeksu koji je u međunarodnom okruženju na puno višoj razini u odnosu na Hrvatsku. Ovih dana čitamo da je Hrvatska treća u svijetu i druga u Europi po korumpiranosti u poslovnom svijetu, po istraživanju koje je provela renomirana međunarodna revizorska kuća. Doduše, po meni se radi o percepciji korupcije, jer samu korupciju nemoguće je izravno mjeriti. No, svejedno se pitam kakvu to poruku Hrvatska šalje investitorima u svijetu? Ali još je bitnije kakvu poruku šalje mladima u zemlji? Mislim da je u takvim okolnostima umjetnost privući investitore, kao i zadržati mlade ljude u zemlji.
Da sam na čelu države, za najmanju pronevjeru uveo bi rigorozne kazne, kao što je primjer u Emiratima. Strah je predivan u tom smislu. Pa tko želi krasti, nek ' izvoli! Gotovo svakodnevno čitamo da u Hrvatskoj nestaju i rasipaju se milijuni, a čini se da nitko ni za što ne odgovara. Korupcija je najveće zlo svake zemlje. Ako je zbilja ima u omjeru koliko čitamo, nije dobro.
TM: Kako balansirate funkciju člana Uprave Kampac Grupe iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je usmjerena na razvoj infrastrukturnih projekata u naftnom i plinskom sektoru te predsjednika Uprave VR Enbekon d. o. o. Hrvatska koja ima primarni fokus na razvoj projekata OIE?
MF: Zajednički nazivnik obiju kompanija je energija, jedna vezana za sadašnjost, a druga za budućnost, kojoj se istinski radujem jer je zelenija. Nedavno sam boravio u Saudijskoj Arabiji gdje sam sudjelovao na Solar Arabia Summitu. Ta je zemlja, koja ima najveće svjetske rezerve nafte i koja je najveći proizvođač i izvoznik
|
nafte među članicama OPEC-a, najblaže rečeno u panici jer se nafta sve manje kupuje i troši, a svijet se sve više orijentira na alternativne izvore energije. Što više cijena nafte bude rasla, to će se više razmišljati o alternativnim izvorima energije.
TM: Da li Hrvatska dovoljno cijeni svoj intelektualni kapital? Koje su ključne promjene koje bi prema Vama trebalo provesti s ciljem pametnog i održivog pokretanja hrvatskog gospodarstva temeljenog na znanju?
MF: Držim da je znanje najveći kapital koji neka zemlja može imati. Hrvatski problem je što njezin najveći kapital nije u zemlji. Naravno, aludiram pri tom na enormni intelektualni kapital koji leži u mladim ljudima, Hrvaticama i Hrvatima, koji su svugdje po svijetu, samo kod kuće nisu. Rijetko si koja suvremena i moderna država može dozvoliti takav luksuz.
Znanje nam se razlijeva, sve ga je manje, odlazi u druge zemlje i mislim da je stanje u tom kontekstu alarmantno. Na državi je da zaustavi taj trend i da osim toga stvori preduvjete kako bi se naši mladi ljudi vratili u jedinu zemlju koju imaju i koju neizmjerno vole, ali koja im nažalost ne pruža ni osnovne uvjete za život i planiranje budućnosti.
Kada vidite i shvatite u kojem omjeru naši mozgovi doprinose gospodarskom razvoju drugih zemalja, vrlo je teško za shvatiti zašto to isto ne mogu činiti za svoju vlastitu zemlju?! Uvijek se pitam kako druge zemlje prepoznaju snagu mozgova naših ljudi, a mi sami to nismo sposobni. Onoga trenutka kada u Hrvatskoj zbilja prevlada znanje, a posebno kada prevlada stručna, a ne politička podobnost, sve će se promijeniti, nabolje.
|
Zamislite gdje bi nam bio kraj da Hrvatska danas na svim gospodarsko relevantnim pozicijama ima ljude nove generacije, s međunarodnim studijima i iskustvom, koji dolaze s relevantnih menadžerskih pozicija svjetskih razmjera, koji pored hrvatskog izvrsno govore još najmanje dva strana jezika, itd.
Da sam donosioc odluka u Vladi, bilo bi to prvo što bih učinio, jer ti ljudi postoje, oni su stvarni, stvaraju čuda po svijetu u tuđim zemljama, dok istovremeno čeznu za svojom. Hrvatska ima sve preduvjete da postane najbogatija zemlja u regiji, ali netko iz državnog aparata to treba konačno prepoznat i preuzet inicijativu za promjene.
TM: Koji su najveći izazovi s kojima se trenutno susrećete u realizaciji projekata iz domene obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj?
MF: Dobro ste to pitali, kao da znate da riječ problem u mom vokabularu ne postoji, već izazovi. U Hrvatskoj je borba s birokratskim preprekama i administrativnim barijerama o kojima sam prije govorio zbilja izazovna. Primjerice, za prvu fotonaponsku elektranu u Hrvatskoj, izgubili smo više od 18. mjeseci mukotrpne borbe s određenim institucijama. Za to vrijeme potpisali smo, vjerovali li ne, 94 različita dokumenta, što dozvola, što ugovora, što suglasnosti. Čovjek bi pomislio da gradite nuklearnu elektranu, ali radilo se samo o jednoj fotonaponskoj elektrani na zemlji, snage 30 kW, koju smo izgrdili u manje od 10 dana.
U Emiratima je dovoljno posjetiti samo jednu instituciju, razgovarati s jednom osobom, ishoditi jednu dozvolu, sve u jednom danu i sutra možete stvarati nove vrijednosti. To u
|
doslovnom smisli riječi znači dati impuls i doprinos razvoju gospodarstva i pokretanju investicija. Dovoljno je da odete na YouTube i upišite „ Dubai Growth“ i shvatit ćete o čemu govorim. Oni u nekoliko godina sagrade cijeli grad, a kod nas mnogi investitori samo papire rješavaju toliko, obično bezuspješno.
TM: Svi vaši provedeni projekti nalaze se u kontinentalnoj Hrvatskoj. Koji je razlog tomu? Da li namjeravate proširiti poslovanje i na obalu?
MF: Glavni ured i uprava VR Enbekona nalazi se u Zagrebu, ali operativni centar je u Osijeku, stoga trenutno najveći broj onih realiziranih projekata gravitira kontinentalnom dijelu. Međutim, mi smo ravnomjerno rasprostranjeni na cijelom teritoriju Hrvatske, posebno na obali, ali o tomu ne govorimo mnogo. O tomu će govoriti djela u vrlo skoroj budućnosti. Za sada mogu samo reći da sam ponosan što se u Hrvatskoj nitko ili rijetko tko može pohvaliti brojem referenci koje posjedujemo. To samo potvrđuje tezu da smo potpis izvrsnosti, iza kojeg se krije reputacija, kvaliteta i pouzdanost.
TM: Koliki je interes stranih ulagača za hrvatski sektor OIE?
MF: Vrlo je velik interes za energetski sektor općenito, a posebno za OIE. To je sektor za koji nikad nije nedostajalo sredstava i u koji se uvijek vrlo rado investira. Kojom dinamikom će se investirati i hoće li se uopće, ovisi o državi. Mnogi investitori poput nas bi vrlo rado već sutra pokrenuli val investicija, međutim naša brzina ovisi o brzini nadležnih institucija, bez čijih je suglasnosti nemoguće išta pokrenuti.
|
TM: Možete li nam reći nešto više o Vašim planovima za Hrvatsku u narednom razdoblju?
MF: U Hrvatskoj je VR Enbekon za sada usredotočen na razvoj solarnih projekata, što prvenstveno podrazumijeva implementaciju fotonaponskih elektrana na krovnim površinama ili izgradnju istih na zemljanim površinama. Sve operacije vode se pod istoimenim brendom Solarni projekti Hrvatska te smo u tom kontekstu lider u državi. Međutim, moram naglasiti da nam nedostaje projekata u kvoti, koji su spremni za realizaciju. Upravo iz tog razloga vrlo rado razgovaramo s onim pravnim subjektima ili fizičkim osobama koji imaju projekt u kvoti, a još ga nisu realizirali.
Suradnja s nama je specifična utoliko što solarne projekte realiziramo tako da ne zadiremo ni u lipu proračuna ili budžeta partnera, niti ga izlažemo bilo kakvom riziku. Kad nas ljudi upoznaju vrlo brzo shvate da smo mi puno više od riječi iz raznih medijskih napisa koji često znaju biti i plaćeni. Raduje nas što svatko tko nas upozna, kod nas i ostaje. Štoviše, još nitko nije došao, a da je otišao.
TM: Planirate li širenje i na ostale zemlje regije?
MF: Da, svakako. VR Enbekon je u Zagrebu formirao Centar za jugoistočnu Europu, a odakle planiramo ekspanziju u regiji. Već vodimo aktivne pregovore u zemljama iz susjedstva.
U intervjuu tjedna s g. Marinom Franinovićem razgovarali su Tomislav Marjanović i Marin Pasarić. Tekst obradio Tomislav Marjanović. Intervju je publiciran i na medijskom portalu croenergo. eu www. croenergo. eu
|