PDV je prihod Državnog proračuna Republike Hrvatske, pa bi bilo pravedno, naspram više od stotinu malih proizvođača električne energije i ujedno obveznika PDV-a, da se jasno odredi što znači termin ' obavljanja djelatnosti u zanemarivom opsegu ' koji se unutar Zakona spominje...

Tomislav Marjanović

tomislav. marjanovic @ croenergo. eu

•• Vlada Republike Hrvatske na svojoj je prošlotjednoj sjednici usvojila konačan prijedlog Zakona o porezu na dodanu vrijednost( PDV-u) te ga uputila na usvajanje u Hrvatski sabor. Naime tim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose direktive Europske unije i to Direktiva o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, Direktiva kojom se utvrđuje detaljna pravila za povrat poreza na dodanu vrijednost te 13. Direktiva o usklađivanju zakona država članica vezano za porez na promet- postupci za povrat poreza na dodanu vrijednost poreznim obveznicima koji nemaju poslovni nastan na području Zajednice.

Hrvatski sustav oporezivanja prometa dobara i usluga temelji se na Zakonu o porezu na dodanu vrijednost što ga je Hrvatski sabor donio 1995. godine, a počeo se primjenjivati od 01. siječnja 1998. godine. Nakon početka primjene Zakon je mijenjan u više navrata te su se prve izmjene uglavnom odnosile na proširenje kruga poreznih oslobođenja te uvođenje, uz jedinstvenu poreznu stopu 22 %, nulte stope za oporezivanje određenih dobara i usluga u tuzemstvu.

Početkom 2006. godine uvedena je stopa poreza na dodanu vrijednost 10 % za usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije za navedene usluge. Također je uvedena stopa od 10 % na novine i časopise koji izlaze dnevno ili periodično, osim za one koji u cijelosti ili uglavnom sadrže oglase ili služe oglašavanju. U 2009. godini povećana je opća stopa poreza na dodanu vrijednost sa 22 % na 23 %, a od 01. siječnja 2010. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojim je učinjen prvi veliki korak usklađivanju Zakona o porezu na dodanu vrijednost s pravnom stečevinom Europske unije na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost.

Od 01. siječnja 2013. godine stupile su na snagu odredbe o sniženoj stopi 10 % na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima. Također je prag za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost podignut na 230.000 kuna, a poduzetnicima čija je vrijednost isporučenih dobara i usluga uključujući i PDV u prethodnoj kalendarskoj godini manja od 800.000,00 kuna obračunsko razdoblje je od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju.

Iako je hrvatski sustav poreza na dodanu vrijednost utemeljen u velikoj mjeri na odredbama 6. Direktive o harmonizaciji sustava oporezivanja porezom na dodanu vrijednost

, sagledavajući cjelokupno europsko zakonodavstvo razvidno je da postoje određene neusklađenosti.

Zbog obveze usklađivanja odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost s pravnom stečevinom na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost, a zbog velikog opsega izmjena koje se među ostalog odnose i na oporezivanje na Zajedničkom tržištu Europske unije Ministarstvo financija navodi kako je potrebno donijeti novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost, a koji će prema svemu sudeći stupiti na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Ovaj članak posebno je posvećen analizi o isporuci plina, električne energije i prometu zlatom u okviru konačnog prijedloga Zakona o porezu na dodanu vrijednost( PDV-u). Jasno, posebna analiza Zakona u smislu uvoza i izvoza opreme i komponenti u energetskom sektoru na jedinstvenom tržištu, s posebnim naglaskom na domaću proizvodnju, istovjetno je važna tema i biti će obrađena zasebno kako ne bi došlo do dvojakog tumačenja pojmova i izraza koji se u ovoj analizi koriste. Ovom su analizom izdvojeni posebni dijelovi Zakona koji se odnose na isporuku plina, električne energije i promet zlatom, ali njome nisu obuhvaćeni opći porezni propisi koje moraju poštovati svi gospodarski subjekti neovisno o djelatnostima koje obavljaju.

Člankom 6. stavkom 5. konačnog prijedloga Zakona o porezu na dodanu vrijednost( KPZ o PDV-u) definirano je kako se poreznim obveznicima ne smatraju tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedi-

FOTO: ENERGO MEDIA

nice lokalne i područne( regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Međutim, ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama.

Dakle, ako navedena javna tijela jednu od djelatnosti navedenu u Dodatku I. ovoga Zakona, u kojem se navodi- između ostalog- isporuka vode, plina,

električne energije i grijanja, obavljaju u zanemarivom opsegu, tada se ne smatraju poreznim obveznicima. Odredba je jasna, ali niti jednim člankom nije određeno koliki je to konkretno razmjer poslovanja u financijskom smislu tj. do koje granice npr. Grad Zagreb za proizvodnju električne energije iz vlastitih solarnih elektrana postavljenih na zgradi Gradske uprave može prihodovati, a da za isporučenu električnu energiju i prihodom koji je na osnovu toga stekao i dalje bude oslobođen odnosno postane obveznikom PDV-a. PDV je prihod Državnog proračuna Republike Hrvatske pa bi bilo pravedno, naspram više od stotinu malih proizvođača električne energije i ujedno

obveznika PDV-a, da se jasno odredi što znači termin ' obavljanja djelatnosti u zanemarivom opsegu ' koji se unutar Zakona spominje. Prihodovna strana malih proizvođača električne energije uglavnom je veća od rashodovne slijedom čega nastupa porezna obveza i time, naspram javnih tijela koji obavljaju djelatnost isporuke električne energije, neistovjetnost i nekonkurentnost na tržištu električne energije.

Člankom 7. stavkom 1. KPZ o PDV-u pojam ' isporuka dobara ' definira se kao prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika. Materijalnom imovinom smatra se isporuka električne energije, plina, grijanja, hlađen-