PDV je prihod Državnog proračuna Republike Hrvatske , pa bi bilo pravedno , naspram više od stotinu malih proizvođača električne energije i ujedno obveznika PDV-a , da se jasno odredi što znači termin ' obavljanja djelatnosti u zanemarivom opsegu ' koji se unutar Zakona spominje ...

Tomislav Marjanović

tomislav . marjanovic @ croenergo . eu

•• Vlada Republike Hrvatske na svojoj je prošlotjednoj sjednici usvojila konačan prijedlog Zakona o porezu na dodanu vrijednost ( PDV-u ) te ga uputila na usvajanje u Hrvatski sabor . Naime tim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose direktive Europske unije i to Direktiva o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost , Direktiva kojom se utvrđuje detaljna pravila za povrat poreza na dodanu vrijednost te 13 . Direktiva o usklađivanju zakona država članica vezano za porez na promet - postupci za povrat poreza na dodanu vrijednost poreznim obveznicima koji nemaju poslovni nastan na području Zajednice .

Hrvatski sustav oporezivanja prometa dobara i usluga temelji se na Zakonu o porezu na dodanu vrijednost što ga je Hrvatski sabor donio 1995 . godine , a počeo se primjenjivati od 01 . siječnja 1998 . godine . Nakon početka primjene Zakon je mijenjan u više navrata te su se prve izmjene uglavnom odnosile na proširenje kruga poreznih oslobođenja te uvođenje , uz jedinstvenu poreznu stopu 22 %, nulte stope za oporezivanje određenih dobara i usluga u tuzemstvu .

Početkom 2006 . godine uvedena je stopa poreza na dodanu vrijednost 10 % za usluge smještaja ili smještaja s doručkom , polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije za navedene usluge . Također je uvedena stopa od 10 % na novine i časopise koji izlaze dnevno ili periodično , osim za one koji u cijelosti ili uglavnom sadrže oglase ili služe oglašavanju . U 2009 . godini povećana je opća stopa poreza na dodanu vrijednost sa 22 % na 23 %, a od 01 . siječnja 2010 . godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojim je učinjen prvi veliki korak usklađivanju Zakona o porezu na dodanu vrijednost s pravnom stečevinom Europske unije na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost .

Od 01 . siječnja 2013 . godine stupile su na snagu odredbe o sniženoj stopi 10 % na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka , vina i piva u tim objektima . Također je prag za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost podignut na 230.000 kuna , a poduzetnicima čija je vrijednost isporučenih dobara i usluga uključujući i PDV u prethodnoj kalendarskoj godini manja od 800.000,00 kuna obračunsko razdoblje je od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju .

Iako je hrvatski sustav poreza na dodanu vrijednost utemeljen u velikoj mjeri na odredbama 6 . Direktive o harmonizaciji sustava oporezivanja porezom na dodanu vrijednost

, sagledavajući cjelokupno europsko zakonodavstvo razvidno je da postoje određene neusklađenosti .

Zbog obveze usklađivanja odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost s pravnom stečevinom na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost , a zbog velikog opsega izmjena koje se među ostalog odnose i na oporezivanje na Zajedničkom tržištu Europske unije Ministarstvo financija navodi kako je potrebno donijeti novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost , a koji će prema svemu sudeći stupiti na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji .

Ovaj članak posebno je posvećen analizi o isporuci plina , električne energije i prometu zlatom u okviru konačnog prijedloga Zakona o porezu na dodanu vrijednost ( PDV-u ). Jasno , posebna analiza Zakona u smislu uvoza i izvoza opreme i komponenti u energetskom sektoru na jedinstvenom tržištu , s posebnim naglaskom na domaću proizvodnju , istovjetno je važna tema i biti će obrađena zasebno kako ne bi došlo do dvojakog tumačenja pojmova i izraza koji se u ovoj analizi koriste . Ovom su analizom izdvojeni posebni dijelovi Zakona koji se odnose na isporuku plina , električne energije i promet zlatom , ali njome nisu obuhvaćeni opći porezni propisi koje moraju poštovati svi gospodarski subjekti neovisno o djelatnostima koje obavljaju .

Člankom 6 . stavkom 5 . konačnog prijedloga Zakona o porezu na dodanu vrijednost ( KPZ o PDV-u ) definirano je kako se poreznim obveznicima ne smatraju tijela državne vlasti , tijela državne uprave , tijela i jedi-

FOTO : ENERGO MEDIA

nice lokalne i područne ( regionalne ) samouprave , komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe , naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti . Međutim , ako bi obavljanje tih djelatnosti , kao da nisu porezni obveznici , dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama .

Dakle , ako navedena javna tijela jednu od djelatnosti navedenu u Dodatku I . ovoga Zakona , u kojem se navodi - između ostalog - isporuka vode , plina ,

električne energije i grijanja , obavljaju u zanemarivom opsegu , tada se ne smatraju poreznim obveznicima . Odredba je jasna , ali niti jednim člankom nije određeno koliki je to konkretno razmjer poslovanja u financijskom smislu tj . do koje granice npr . Grad Zagreb za proizvodnju električne energije iz vlastitih solarnih elektrana postavljenih na zgradi Gradske uprave može prihodovati , a da za isporučenu električnu energiju i prihodom koji je na osnovu toga stekao i dalje bude oslobođen odnosno postane obveznikom PDV-a . PDV je prihod Državnog proračuna Republike Hrvatske pa bi bilo pravedno , naspram više od stotinu malih proizvođača električne energije i ujedno

obveznika PDV-a , da se jasno odredi što znači termin ' obavljanja djelatnosti u zanemarivom opsegu ' koji se unutar Zakona spominje . Prihodovna strana malih proizvođača električne energije uglavnom je veća od rashodovne slijedom čega nastupa porezna obveza i time , naspram javnih tijela koji obavljaju djelatnost isporuke električne energije , neistovjetnost i nekonkurentnost na tržištu električne energije .

Člankom 7 . stavkom 1 . KPZ o PDV-u pojam ' isporuka dobara ' definira se kao prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika . Materijalnom imovinom smatra se isporuka električne energije , plina , grijanja , hlađen-