SVIBANJ | TJEDAN 01 NET

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Uspješne priče HGK-a pratite na: www. hgk. hr ili www. een. hr

FOTO: ENERGO MEDIA | RAZDJELNICI. HR

Provjerite da li i Vaš grad sufinancira ugradnju sustava individualne raspodjele potrošnje grijanja

Tomislav Marjanović

tomislav. marjanovic @ croenergo. eu

•• Razdjelnici topline su uređaji koji omogućuju raspodjelu ukupne potrošnje toplinske energije zgrade na pojedine stanove po stvarnoj potrošnji. Razdjelnici se ugrađuju na sve radijatore u pojedinom stanu. Registriraju udio potrošene toplinske energije pojedinog radijatora u impulsima. Očitavaju se daljinskim putem, pomoću sustava za daljinsko očitavanje koji se postavlja u stubište zgrade. Razdjelnici moraju odgovarati propisanoj tehničkoj normi i ne trebaju se umjeravati( baždariti).

Ugradnjom razdjelnika topline ostvaruje se obračun grijanja po stvarnoj potrošnji, čime se stanara motivira na racionalno korištenje toplinske energije i postizanje

energetskih i financijskih ušteda. Korištenjem razdjelnika i prelaskom na obračun grijanja po potrošnji ne postižu se automatske uštede. Za to je potrebno je osigurati mogućnost regulacije topline na svakom ogrjevnom tijelu( radijatoru), što se postiže ugradnjom termostatskog seta( ventila) na svaki radijator u stanu ili poslovnom prostoru. U nekim slučajevima, preporučuje se i ugradnja sustava za balansiranje koji se ugrađuje na usponskim vodovima cijevnog razvoda grijanja.

Ugradnja razdjelnika, kao i modeli raspodjele i obračuna, definirani su Pravilnikom o načinu raspodjele i obračuna troškova za isporučenu toplinsku energiju( NN139 / 08, 18 / 09, 136 / 11 i 145 / 11).

Prema Pravilniku, ugradnja razdjelnika nije obaveza, već je isključivo stvar odabira i dogovora stanara. Međutim, pristupanjem Hrvatske u Europsku uniju prihvatiti će se obaveza direktive 2012 / 27 / EU Directive

U FOKUSU

do 0 01.01.2017. obavezna ugradnja individualnih mjerila

Ugradnja razdjelnika, kao i modeli raspodjele i obračuna, definirani su Pravilnikom o načinu raspodjele i obračuna troškova za isporučenu toplinsku energiju( NN139 / 08, 18 / 09, 136 / 11 i 145 / 11). Prema Pravilniku, ugradnja razdjelnika nije obaveza, već je isključivo stvar odabira i dogovora stanara. Međutim, Pristupanjem Hrvatske u Europsku uniju prihvatiti će se obaveza direktive 2012 / 27 / EU Directive on energy efficiency koja obavezuje sve članice EU na obaveznu ugradnju individualnih mjerila do 1. siječnja 2017.

on energy efficiency koja obavezuje sve članice EU na obaveznu ugradnju individualnih mjerila do 1. siječnja 2017.

Jedan od glavnih izazova komunalnih sustava je nedostatak kvalitetnog hidrauličkog balansiranja. Cirkulacija vode je često nejednolika. To znači da su pojedini dijelovi sustava zagrijavani prebrzo i previše, dok je ostatak sustava zagrijan nakon dugog čekanja ili uopće nije zagrijan. Kako bi se to spriječilo, često se instaliraju veće crpke sa prevelikom visinom pritiska kako bi voda bolje cirkulirala.

Nažalost to utječe na diferencijalni pritisak i potrošnju energije unutar sustava. Osim toga što je diferencijalni pritisak veći, veća je buka sustava – osobito radijatorskih ventila. To rezultira pritužbama stanara u vezi grijanja, buke i visokih računa za utrošenu energiju. Primjena crpke sa promjenjivim brojem okretaja je često viđeno rješenje problema balansiranja. To je pogrešan

Razdjelnici topline su uređaji koji omogućuju raspodjelu ukupne potrošnje toplinske energije zgrade na pojedine stanove po stvarnoj potrošnji. Razdjelnici se ugrađuju na sve radijatore u pojedinom stanu. Registriraju udio potrošene toplinske energije pojedinog radijatora u impulsima. Očitavaju se daljinskim putem, pomoću sustava za daljinsko očitavanje koji se postavlja u stubište zgrade.

pristup. Iako takav tip crpke može pridonijeti poboljšanju, on ipak ne rješava višestruko povećanje diferencijalnog pritiska na regulatoru pritiska pri djelomičnom opterećenju.

Regulator pritiska je standardno podešen na razliku tlakova od 10 kPa uz mogućnost podešavanja na drugi pritisak. Ukoliko diferencijalni pritisak teži većem nego što je podešen, automatski balans ventil odmah reagira i održava diferencijal pritiska konstantnim.

Time se protok u reguliranom usponskom vodu ili petlji ne povećava uslijed promjena u opterećenju sustava. Ugradnja automatskog balans ventila osigurava optimalni diferencijalni pritisak kao i ispravan protok unutar pojedinačnih usponskih vodova.

Automatski balans ventil stvara optimalnu hidrauličku uravnoteženost unutar instalacije pod punim ili pod djelomičnim opterećenjem. Time potrošnja energije pada.

Strateška orijentacija Vlade ka izgradnji energetski i prometne infrastrukture dobrim je dijelom vezana uz elektroindustriju, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, ali i upozorio da ta industrijska grana treba izbjeći sudbinu građevinarstva koje je po završetku kapitalnih javih ulaganja u cestogradnju ostalo prekapacitirano i s nedostatkom posla.

Stoga je, uz sudjelovanje domaće elektroindustrije u ostvarenju javnih kapitalnih investicija, važno istovremeno podizati njenu konkurentnost kako bi što lakše iskoračila na inozemna tržišta, smatra Vrdoljak.

Naime, kako je rekao, ukupni prihodi ekektroindustrije godišnje se kreću oko dvije milijarde kuna, pri čemu je izvoz 980 milijuna kuna i tu je, a ne ' kod kuće ' temelj za dugoročnu održivost.

Prema njegovim riječima, sadašnjih 12.800 zaposlenih u elektoindustriji( prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti), premalo je da bi se država oslonila na tu granu kao jednu od temelja razvoja, pa očekuje nova zapošljavanja.

Najavljuje da će mjesto elektroindustrije biti jasno određeno u strategiji industrijskog razvoja od 2014. do 2020. godine koja je u izradi, a u javnu raspravu trebali bi ići koncem ljeta.

Predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije Darinko Bago vidi velik potencijal za Končar u budućnosti s obzirom na rastuću potrebu za elektro opremom i drugim proizvodima vezanim uz električnu energiju, usporedo s pojačanom globalnom urbanizacijom i elektrifikacijom cestovnog prometa.

Končar, po njegovim riječima, u sljedećih pet godina u razvoj planira investirati gotovo milijardu kuna. [ T. M.]