(Svetla pozornice se gase...)
Evo i mene, tu sam, Bogorodice, evo nas, vidi, ništa smo,
na zemlji, u prašini, šugavi, kod porušene fabrike, m m m
(: Koliko se vi volite, bre!)
tu, u ljubavi, miru i beskraju,
gotovo je, ništa smo, volimo, ovde smo, tu, tu-dum, m m m,
jedno smo, ništa, trunčice, tvoja, tvoj, trep, i sve je tu,
tu, tu, tu, tu je sve:
tu-tu (sirena voza),
tu-tu (truba ‒ dečija igračka),
tu-tu (prekinut telefonski poziv, fade-out), tu-tu, tu-tu...
Ave Maria, milosti puna,
jedno sam s tobom.
Blagoslovljena ti među ženama,
izvini, volim, ljubim, hvala.
(: Koliko se vi volite, bre!)
Sveta Marija, Majko Božja,
cvetamo, rastemo, jedno smo, ništa, mrvice, vidi,
sada, i u veke vekova. Amen.
Trep!
Koliko
A iz tog beskraja ništa,
konačno i prvi put, na nekom drugom, našem jeziku,
m m m:
31