[[[[[[[[[[[[[
karavan saraj, muvekithane, dva hamama, viši broj česama i pet šedrvana, zatim tekije i druge
institucije.7 Mostar tako postaje privredni i kulturni centar Hercegovine, pa tako nalazimo
postojanje mekteba i medresa u Počitelju, Ljubuškom, Nevesinju, Stocu, Prozoru, Konjicu,
Trebinju i Hlivnu. Navedeni gradovi su i prepisivački centri. Mostar postaje veliki kulturni i
prepisivački centar.8 Razvojem školskog sistema, razvijena je i umjetnost, pa tako nalazimo velik
broj kaligrafa koje smo utvrdili na osnovu nisaba (pridjevka), što znači da su imali idžazetnamu
(dozvolu) za prepisivanje, a to su: Ahmed b. Mustafa Mostari, Ahmed b. Redžep Mostari, Dervišpaša Bajezidagić, Hasan Zijai b. Ali b. Husejn Mostari, Hasan b. Bali Mostari, Jusuf Mostari,
Mahmud Arif Kajzaszade b. Derviš Omer Mostari, Muhamed Krehić Mostari, Muhamed b.
Mustafa Mostari, Mustafa b. Ibrahim Mostari, Mustafa b. Ismail Opijač Mostari (vjerovatno sin
Ismaila Opijača), Omer Mostari Hattat, b. Hasan Kreso Mostari i Salih b.ti. Ismail Mostari.9
Grad Mostar već u XVI stoljeću je opjevan od svojih pjesnika, pa tako susrećemo u XVI
i XVII stoljeću dvadeset i devet pjesnika. Mostarski stari most su opjevali Medžazi Šani10 i Tabi
Mostari.11 Mnogi su svoje pjesme pisali upravo u Mostaru, opjevavši grad. Veliki pjesnik na
turskom i perzijskom jeziku Derviš-paša Bajezidagić, carski savjetnik, opjevao je grad Mostar.12
Čitalac će moći ocijeniti veličinu ovog pjesnika i zaljubljenika u svoj grad, koji za svoj grad
Mostar u stihu, prema Safvetbegu Bašagiću, kaže:
«To je gnijezdo slavnijeh junaka
I na peru i na bojnom maču
Ko od vazda i sada iz njega
S dana na dan velikani skaču».13
Tako pjesnike XVI stoljeća na osnovu nisbe (pridjevka) koje srećemo u literaturi
navodimo abecednim redom i to: Adli Čelebi Mostari, Derviš-paša Bajezidagić, Derviš Senai
Mostari, Hasan Čelebi b. Ali Zijai Mostari, Hasan Hukmi Mostari, Medžazi Šani Mostari a iz
7 Hifzi Hasandedić, opus citatum
8 Muhamed Ždralović, Bosansko-hercegovački prepisivači u arabičkim rukopisima, Sarajevo (Svjetlost), 1988., I
9 Smail Balić, Kultura Bošnjaka-muslimanska komponenta. Tuzla 1994.
10 Alija Isaković, Biserje. Izbor iz muslimanske književnosti. Zagreb, 1972.
11 Šehr-engiz o Mostaru. Rukopis, u GHB Sarajevo, R-5788/3 i AHM R-495; - Omer Mušić, Mostaru turskoj pjesmi
iz XVII vijeka. Prilozi za orijentalnu filologiju, 868, XIV-XV, str. 73-100; - Vančo Boškov, Šehrengiz u turskoj
književnosti Šehr-engiz o Mostaru. Radovi, Filozofskog fakulteta u Sarajevu, 1970.-71., Vi, 173-221.
12 Safvetbeg Bašagić: Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. Sarajevo, (Svjetlost), 1986.,
str. 351; - Gradimir Gojer, Derviš-paša Bajezidagić, zaljubljenik poezije i miljenik sultana. Sloboda (Mostar),
XVIH/1972, 33, 7.
13 Fehim Nametak: Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih Muslimana na turskom
jeziku. Sarajevo, 1989., str. 65
7