[[[[[[[[[[[[[
Mostari, Mustafa b. Ahmed Mostari, Mustafa b. Ahmed Urudž Halifzade Mostari, Mustafa b.h.
Bali Mostari, Mustafa b. Husejn Mostari, Mustafa Ejubović-ŠejhJujo, Ibrahim Roznamedži,
Salih softa iz Mostara i Salih Mostari.
Iz izloženog pregleda pjesnika i inteligencije (uleme) Mostara, vidno je u kojem vaktu,
prostoru i zemanu je rođen, školovan i kada je pisao svoja filozofska djela naš najveći velikan
XVII i početka XVIII stoljeća.15 U svojoj bibliografiji koju je sam sačinio naveo je da je napisao
26 djela a utvrđeno je da je prepisao i izučavao 42 djela. Izučavao je fikh (pravo), disputaciju,
mantik (logiku), akaid, književnost, gramatiku, tefsir, metriku i astronomiju. Pisao je na
arapskom, turskom i perzijskom jeziku i na tri vrste arapskog pisma mashi, talik i nashtalik.
Pored maternjeg jezika govorio je arapski, turski i perzijski jezik.
Monografski je obrađen u XVIII stoljeću od svojih dvojice učenika i to od Ibrahim b.
Ismail Mostari Opijača i Mustafe Hurremije.
Pored kratkog prikaza Mostara kao kulturnog i našeg najvećeg prepisivačkog centra u
tom vremenu, u prilogu donosimo rad rahmetli dr. Hazima Šabanovića o našem velikanu
Šejhu Juji, koji je objavljen u djelu o književnom stvaralaštvu muslimana BiH na orijentalnim
jezicima:
«Najmarkantnija ličnost, najveći i najplodniji pisac u muslimanskom krugu
intelektualnog i uopće kulturnog života Bosne na prelazu iz 17. u 18. stoljeće bio je Mostarac
Mustata Ejubović općepoznat pod imenom Šejh Jujo po značaju i bogatstvu svojih djela on
zauzima istaknuto mjesto u nizu bosansko-hercegovačkih pisaca koji su pisali na arapskom,
turskom ili perzijskom jeziku. Svojim životom postao je predmet legendi koje žive i danas.
Dvojica njegovih učenika, profesor Ibrahim Opijač (Ibrahim Opiyač) i pjesnik Mustafa
Hurremi (Mustafa Hurrami) prikazali su njegov život i rad u posebnim monografijama, koje
predstavljaju prve domaće biografije o jednom našem naučniku. Opijačev rad: Manakib alfadil al-mubakkik Mustafa b. Yusuf al-Mostari je originalan i predstavlja osnovni izvor za
proučavanje života i rada Šejh Juje; na njemu su zasnovani gotovo svi dosadašnji prikazi njegovog
života i rada (Muvekkit, Ibrahim-beg Bašagić, M. Tahir, S. Bašagić, M. Handžić i drugi). Nizam
al-'ulama, biografija Šejh Juje od pjesnika Mustafe Hurremije, međutim, nije ništa drugo nego
nešto skraćena recenzija Kafijeva djela Nizam all-'ulama' i Opijačeva Manakiba i ne pruža
nijednog novog podatka o Šejh Juji.
Zahvaljujući lijepoj tradiciji mostarskih pisaca, da sastavljaju bibliografije svojih
radova, upravo su neke od tih bibliografija sačuvane do danas (Šejh Juje, Ibrahim Opijača
15 Gradimir, Gojer: „Ne kaži u Mostaru da si učen“. Sloboda, XXVIII/1972., 30,7.
9