Prva građevina koja svoje energetske potrebe u potpunosti zadovoljava uz pomoć algi nedavno je otvorena u Hamburgu. Projekt pod nazivom BIQ House sadrži bio-adaptivnu fasadu od algi te će poslužiti za testiranje potencijala održive proizvodnje energije u urbanim područjima, kao i za razvoj samodostanih, održivih“ živućih” građevina. BIQ House nastala je kao rezultat suradnje međunarodne dizajnerske tvrtke Arup, njemačkog SSC-a( Strategic Science Consultants) te austrijskog arhitektonskog studija Splitterwerk Architects, a predstavljena je u sklopu izložbe Hamburg International Building Exhibition.
Iz Arup-a predviđaju kako će se u narednih pedesetak godina izgled i funkcionalnost građevina promijeniti iz temelja. Kao neke od trendova razvoja u zgradarstvu, Arup navodi već postojeće pilot projekte farmi u neboderima, fotonaponskih premaza te robota za održavanje svih sustava u objektu. No, u Arupu veliki naglasak stavljaju na adaptivne građevine koje se mijenaju ovisno o stanarima i okolišnim uvjetima, te navode kako će urbana izgradnja budućnosti funkcionirati kao živući organizam koji je u interakciji sa okolišem te korisnicima. BIQ kuća jedan je od koraka u ostvarenju ove vizije. Fasada BIQ kuće sačinjena od algi djeluje kao veliki biološki reaktor u kojem za vrijeme jačeg sunčevog zračenja alge brže rastu te tako osiguravaju dodatni hlad za stanare. Biološki reaktori osim proizvodnje biomase koja se može koristiti u proizvodnji električne energije, hvataju toplinu te uz pomoć ova dva izvora pomažu u napajanju zgrade. Fotosinteza u ovom procesu ima dvostruku ulogu to jest dinamički prilagođava osjenčanost u skladu sa vanjskim uvjetima, dok istovremeno mikroalge u staklenim žaluzinama postaju čisti izvor obnovljive energije.