Anketno istraživanje / Kulturna baština Prčanja / novembar-decembar 2017 .
Danas je zemljište uz more uključujući ponte i mandraće za vezivanje čamaca , uglavnom državna imovina . No postoje i rijetki izuzeci koji su ostali u privatnom vlasništvu , pa ih karakterišu tradicionalne kamene bitve za vezivanje čamaca , kameno popločanje , ozidana obala i mali vrtovi sa mediteranskom vegetacijom . Na suprotnoj strani iza kuća , nalaze se elegantni vrtovi , avlije sa autentičnim stilskim mobilijarom i kamenim popločanjem . Svaka avlija tj . umjetničko dvorište , posjedovala je svoj bunar sa baroknom kamenom kapom , popločanjem od bunara do kuće četvrtastim uglačanim pločama crvenog i bijelog kamena , te djelovima baštenskog mobilijara kao što je kamena sudopera škafa i veranda nošena kamenim stubovima sa kapitelima . Danas je mnogo avlija uništeno i prepravljeno za potrebe smještaja turista i proširenje stambenih kapaciteta . Međutim , brojne su i one koje još uvijek drže umjetnički izraz s kraja XX vijeka .
Cijelo podneblje je primjer autentičnog tradicionalnog gradskog naselja koje je imalo sve elemente urbanog karaktera , sa popločanom ulicom , pristaništem za brodove , crkvom i veoma jakim uticajem u kulturnim kretanjima ovog podneblja .
Uprkos tome , u posljednjoj deceniji , mnogo palata i kapetanskih kuća je podvrgnuto neprofesionalnim restauracijama gdje su se otvarala tradicionalna krovišta zarad balkona , barokni balkoni pregrađivali betonskim pločama , gradile kuće tamo gdje ih nije bilo , i prepravljala obalna linija gradnjom novih betonskih ponti i pristana . Zbog svega navedenog , danas je potrebno pristupiti integralnoj zaštiti ovoga podneblja kako bi mu se očuvala izvorna umjetnička i istorijska vrijednost i zaštitilo u većem opsegu , kao autentična ambijentalna cjelina .
Nadalje , naophodno je pripremiti integralni plan zaštite šire zone , koja zahvata Ulicu Lukovića tj . od mora i porodičnih pristana – ponti , preko uličnog fronta do palata , sa dvorištima i poljima iza kuća , sve do kontaktnih površina koje tangiraju šumu Lekovina .
Sve ovo zajedno trebalo bi da bude uključeno u cjelovit predio zaštite kulturnog pejzaža kako bi se izbjegli negativni vizuelni uticaji na samu ulicu Lukovića i na taj način očuvala njena izuzetna univerzalna vrijednost .
ISTORIJSKA CJELINA PRČANJA
Istorijska cjelina naselja Prčanj , sa Bogorodičinim hramom i Franjevačkim samostanom i Crkvom Svetog Nikole je istorijsko jezgro naselja i mjesto svih značajnih istorijskih zbivanja počev od 1730 , od kada je samostan izgrađen . Istorijsku cjelinu naselja Prčanj , karakteriše velika koncentracija kuća i palata na malom prostoru , u prvom redu od mora . U nekim djelovima , kuće i palate su prisutne sa obje strane ulice i doprinose utisku vrlo guste i vrlo bogate urbane cjeline .
Crkva Svetog Nikole ( 1728-1735 ), ispred pješačke promenade uz more , bila je istorijsko središte kulture naselja tokom XVIII i XIX vijeka . U Samostanu Sv . Nikole bila je je smještena osnovna škola kao i veoma poznata nautička škola , potom prva apoteka na Prčanju i javna biblioteka osnovana 1861 . Franjevački samostan danas je podvrgnut kompletnoj restauraciji i za nekoliko godina će biti otvoren međunarodni Ekumenski centar posvećen sjećanju na katoličkog sveštenika iz Prčanja , velikog humanistu , intelektualca i publicistu , Don Branka Sbutegu ( 1952-2006 ).
Bogorodičin Hram ili Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije , najljepša je i jedna od najvećih crkava u priobalnom području južnog Jadrana . Projekat crkve je uradio 1789 . godine venecijanski arhitekta Bernardino Maccaruzzi , u stilu venecijanskog poznog baroka . Izgradnja crkve počela je iste godine ali je završena tek nakon 120 godina , 1909 . godine . Rimokatolička crkva je građena od brojnih volonterskih donacija bogatih kapetanskih porodica sa Prčanja , da bi potom bila završena velikim donacijama vlade Austro- Ugarske .
integralni plan zaštite kulturnog pejzaža na Prčanju u Crnoj Gori
31